Zlouporabe u gospodarskom poslovanju, korupcija i organizirani kriminal često idu “u paketu” s pranjem novca. To kazneno djelo često se ističe u medijskim napisima o USKOK-ovim akcijama uhićenja ili sudskim postupcima vezanim uz razne afere u kojima su glavni akteri ostvarili milijunske iznose nezakonite imovinske koristi. Među najzvučnijim sagama te vrste u Hrvatskoj unazad nekoliko godina svakako je ona o plinskoj aferi u Ini, s jednim od bivših direktora u kompaniji Damirom Škugorom te tvrtkom OMS upravljanje kao glavnim protagonistima. Doduše, u toj priči naročito je pamtljiva ispala i uloga jednog sporednog lika, umirovljenika na čijem računu je završio basnoslovan iznos.
Taj je slučaj bio i najkrupniji predmet Ureda za sprječavanje pranja novca (USPN) otvoren u 2022. godini, za koju je izvješće o radu Ureda bilo dio dnevnog reda prve sjednice Vlade u ovoj godini. U izvješću je vezano uz taj “predmet” navedeno da je na temelju dobivenih obavijesti i dodatnih provjera kod banaka i drugih obveznika obavještavanja Ured izdao naloge za privremeno zaustavljanje izvršenja sumnjivih transakcija (bankovni računi, udjeli u investicijskim fondovima i police doživotnog investicijskog osiguranja života) u iznosu od 569 milijuna kuna i 33,2 milijuna eura.
Blokada 110 milijuna eura
Ukupno je u toj godini USPN operativno analizirao gotovo 3400 transakcija povezanih s blizu tisuću osoba, a otvorio je 470 analitičkih predmeta. Od toga ih je na daljnje postupanje nadležnim državnim tijelima upućeno 250, a u 56 slučajeva bankama je naložena blokada izvršenja sumnjivih transakcija ukupnog iznosa većeg od 110 milijuna eura. Usporedbe radi, na sličnom broju naloga godinu prije privremeno su obustavljene transakcije vrijedne 4,4 milijuna eura.
Prema pravosudnoj statistici koju državna odvjetništva i sudovi dostavljaju Uredu za SPN, tijekom 2022. pokrenute su istrage, podignute optužnice ili donesene presude u ukupno 14 kaznenih postupaka protiv ukupno 31 fizičke i 2 pravne osobe. Pritom su rješenja o provođenju istrage pranja novca donesena protiv 15 fizičkih i 2 pravne osobe, optužnice su podignute protiv 10 fizičkih osoba, a osuđujuće presude za pranje novca protiv osam.
Na temelju analiza konkretnih slučajeva koji su zbog sumnje na pranje novca proslijeđeni nadležnim tijelima nameću se i neka trendna obilježja.
U najkraćem, osobe koje nastoje prikriti nezakoniti izvor novca najčešće će koristiti gotovinu te je ulagati u nekretnine preko gotovinskih pozajmica danih pravnim osobama ili stjecanjem poslovnih udjela u pravnim osobama koje potom kupuju nekretnine. Često se koriste i fiktivne tvrtke kako bi se preko njihovih računa provele transakcije koje uključuju sredstva koja potječu iz nezakonitih aktivnosti. Isto tako, u Uredu zapažaju i da raste broj onih koji nezakoniti izvor novca stečena počinjenjem kaznenog djela nastoje prikriti njegovim ulaganjem u kriptovalute, mada se u konkretnim slučajevima pranja novca povezanim s kriptovalutama većinom radilo o sumnjivim transakcijama manjih iznosa.
Kod pranja novca povezanog s primanjem mita i zlouporabama u gospodarskom poslovanju obično se procesuira manje osoba, ali kod njih se radi o daleko većim iznosima privremeno oduzete nezakonite imovinske koristi nego kod nekih učestalijih tzv. predikatnih kaznenih djela.
Borba protiv pranja novca i financiranja terorizma s razlogom su visoko na listi prioriteta i za upravljačke strukture Europske unije. Razmjere raznih shema kojima kriminalne mreže na globalnoj razini nastoje prikriti nezakonito podrijetlo imovine teško je procijeniti, ali oni su svakako značajni. Prema procjenama nadležnog ureda Ujednjenih naroda (za droge i kriminal), godišnje se u svijetu opere između 715 milijardi i i 1,87 bilijuna eura. To predstavlja približno između 2 i 5 posto svjetskog BDP-a.
Domišljati kriminalci
Izloženost financijskog sustava i gospodarstva EU također je značajna. Prema Europolu, vrijednost sumnjivih aktivnosti i transakcija koje se koriste na području Unije kreće se između 117 i 210 milijardi eura. Isto tako, procjene govore da 70 posto kriminalnih mreža aktivnih u EU koristi neki oblik pranja novca kako bi financirale svoje operacije i prikrile svoju imovinu, kao i da ih 80 posto zlorabi legalne poslovne strukture za svoje kriminalne aktivnosti.
U okviru borbe protiv pranja novca prva direktiva EU usvojena je prije više od tri desetljeća, a od tada je prošla više reformi. Stalno unaprjeđivanje regulatornog okvira za SPN nužnost je jer se kontinuirano razvijaju i načini na koje se nezakonito stečen novac pokušava vratiti u legalne novčane tokove. Uz tehnološke inovacije rezultat kojih su i sve češća korištenja ulaganja u virtualne valute u funkciji pranja novca, potreba kontinuiranih regulatornih prilagodbi proizlazi i iz globalne prirode kriminalnih mreža i domišljatosti u iskorištavanju praznina ili rupa u sustavu.
Europska komisija je u srpnju 2021. predložila paket zakonodavnih prijedloga za daljnje jačanje i bolju provedbu pravila EU-a u tom području. Sredinom siječnja ove godine postignut je politički dogovor između Europskog parlamenta i Vijeća o njezinim prijedlozima prve uredbe i šeste direktive o suzbijanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma (SPNFT), ali za stupanje na snagu još treba proći određena odobrenja.
Hrvatska je, pak, zakonodavni okvir vezan uz SPN u novije vrijeme mijenjala i u okviru procesa uvođenja eura. Mimo nominalnih kriterija konvergencije (stabilnost tečaja, cijena i kamatnih stopa, plus proračunski deficit i javni dug), jedna od “domaćih zadaća” bila su i četiri reformska područja Akcijskog plana, od kojih se jedno odnosilo upravo na sustav sprječavanja pranja novca. U poreznim utajama, koruptivnim kaznenim djelima i zlouporabama opojnih droga, što su kaznena djela prepoznata kao najveća prijetnja u kontekstu pranja novca, često se koristi gotovina, pa je i jedna od tadašnjih zakonskih izmjena bila vezana uz to. Prag vrijednosti transakcija na računima klijenata o kojima banke moraju obavještavati Ured za SPN s početkom prošle godine spušten je s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura. Toliki prag se novim pravilima EU predviđa i kao maksimum za gotovinska plaćanja na razini cijele Unije s ciljem otežanja pranja prljavog novca kriminalcima, a države članice mogu, ako žele, nametnuti i niži maksimum.
Dio seta zakonskih izmjena u Hrvatskoj uoči prelaska na euro bilo je i jačanje nadzora nad virtualnom imovinom. Uz kriptovalute kao njezinu najrašireniju vrstu time su obuhvaćena i virtualna umjetnička djela. Ta zakonska novost značila je uvođenje obveze upisa pružatelja usluga virtualne imovine u registar pružatelja tih usluga. Kad je riječ o novim pravilima na razini EU oko kojih je nedavno postignut politički sporazum, jedna od intencija je omogućavanje učinkovite prekogranične suradnje. Tome bi, među ostalim, trebalo pridonijeti usklađivanje zadaća i ovlasti nacionalnih nadzornih tijela (HNB, Hanfa, Porezna i carinska uprava) i financijsko-obavještajnih jedinica (USPN). U cilju dosljednije i učinkovitije provedbe detaljnije se utvrđuju, primjerice, i odredbe o provjeri klijenata te stvarnom vlasništvu. Uz uspostavu izravno primjenjivog regulatornog okvira sa zahtjevima za obveznike (kreditne i financijske institucije, kao i nefinancijske poput odvjetnika, računovođa, javnih bilježnika), ona će obuhvatiti i glavninu kripto sektora. Pružatelji usluga kripto imovine morat će, naime, raditi provjere činjenica o svojim klijentima i prijavljivati sumnje nadležnim tijelima.
Nogomet – izvor rizika
Obveze provjera i izvješćivanja predviđaju se i za trgovce luksuznom robom poput plemenitih metala, draguljare i zlatare.
Obveznici će postati i trgovci luksuznim automobilima, zrakoplovima i jahtama, umjetninama. I nogometni sektor prepoznat je kao zona rizika u smislu SPN-a pa se popis obveznika proširuje i na profesionalne nogometne klubove i agente. Ipak, tu se državama članicama ostavlja prostor fleksibilnosti; moći će ih i neuvrstiti u popis ako ocijene da predstavljaju nizak rizik.
U pogledu registara stvarnog vlasništva, novi okvir teži većoj transparentnosti i lakšem pristupu informacijama “akterima s legitimnim interesom” čije djelovanje doprinosi borbi protiv financijskog kriminala. Uz ostalo, pojašnjavaju se pravila primjenjiva na višeslojne vlasničke i kontrolne strukture kako bi se otežalo skrivanje iza tih zakučastih struktura. Isto tako, u Europskoj komisiji ističu kako će lakši pristup informacijama o nekretninama pomoći nadležnim tijelima u borbi protiv zlouporaba od strane kriminalaca.
Inače, pri prijavama sumnjivih transakcija, sredstava i osoba koje obveznici obavještavanja dostavljaju Uredu za SPN, u najviše slučajeva kao indikator se navodi priljev znatnog iznosa sredstava koji se odmah transferira na više različitih računa ili podiže u gotovini. Drugi po učestalosti su uplate gotovine koja izrazito odstupa od uobičajenog poslovanja klijenta. Brojnošću ih kao indikatori slijede isplate velikih iznosa gotovine s računa odmah po priljevu sredstava na račun te “povijest stranke” odnosno činjenica da je već bila prijavljena Uredu.
Ured je u svom izvješću naveo i niz (anonimiziranih) oglednih primjera kojima se bavio u izvještajnoj godini. Evo jednoga. Domaćoj tvrtki bez ijednog zaposlenog više je inozemnih poslovnih subjekata u godinu dana na račun uplatilo najmanje 38 milijuna eura, uglavnom u “okruglim” iznosima u rasponu od 30 do 500 tisuća eura. Odmah po priljevu ona sredstva transferira u Sloveniju u korist tri tvrtke. Pritom je suvlasnik domaće i jedne od slovenskih tvrtki ista osoba: Slovenac evidentiran kao počinitelj kaznenog djela porezne utaje. Kod preostale dvije utvrđena je usto i poveznica s prijevarama kroz zamjene robe u tranzitu ilegalnom preradom goriva te krivotvorenjem dokumenata u Italiji i Rumunjskoj.
