Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin izdao dekret prema kojem gotovo sve europske zemlje, odnosno one koje su Rusiji zbog rata u Ukrajini uvele sankcije, od početka travnja moraju plaćati plin i naftu u ruskim rubljima umjesto u dolarima i eurima kao što je bio slučaj do sad.

Samo cijene rastu
Hrvatska je također, kao članica Europske unije i NATO-a jedna od zemalja koje je ruski režim proglasio za “neprijateljsku” te se ova odluka odnosi i na nas. No, u petak se zapravo nije događalo ništa, ni u Hrvatskoj ni na europskim energetskim tržištima, osim što i dalje zbog rata u Ukrajini i ekonomski sankcija na relaciji EU – Rusija rastu cijene nafte i plina.

Najveći hrvatski uvoznik ruskog plina je tvrtka Prvo plinarsko društvo (PPD) koja ima višegodišnji ugovor s Gazpromom o isporuci minimalno milijardu kubnih metara plina. Iz tog društva kažu za Poslovni dnevnik da za sada posluju normalno i po ranije ugovorenim uvjetima.

“PPD za sada nije zaprimio zahtjev za izmjenom ugovornih odredbi od strane našeg dobavljača tvrtke Gazprom Export. Isporuke teku neometano te PPD zadovoljava sve svoje obveze prema svim svojim kupcima. U ovom trenutku najvažnijom smatramo sigurnost opskrbe, koju osiguravamo zahvaljujući svim našim dobavljačima.

Uz Gazprom Export, PPD posluje i s drugim dobavljačima te ima pristup svim europskim plinskim burzama”, kaže nam u pisanom odgovoru Dorotea Lazanin Jelenc, direktorica Korporativnih komunikacija ENNA grupe u sklopu koje PPD posluje.

Dodaje da je sigurnost opskrbe apsolutni prioritet o kojem ovisi neometano funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva, a onda posljedično i drugih područja funkcioniranja društva u Republici Hrvatskoj. Do zaključenja ovog broja o nekim izvanrednim financijskim mjerama, koje bi podrazumijevale neku interventnu konverziju na relaciji kuna-dolar/euro-rubalj nisu razmišljali ni u hrvatskoj Vladi kao ni u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Države Europske unije su redom objavile da nemaju namjere izlaziti iz okvira postojećih ugovora koje podrazumijevaju plaćanje u eurima za, prije svega, ruski plin. Za sada je teško procijeniti koliko je odluka ruskog predsjednika Vladimira Putina o uvođenju rublje u trgovinu energentima ozbiljna.

Ruska strana objavila je da ne očekuju probleme oko isporuke plina jer dospijeća plaćanja za plin isporučen 1. travnja dolazi tek krajem mjeseca ili u svibnju. Zapadni mediji, pak, javljaju da su najveće europske zemlje, prije svega Njemačka i Francuska, postigle sporazum s Rusijom koji je prihvatljiv objema stranama tako da “vuk bude sit, i koza cijela”.

Rublja kao crvena krpa
Prema ovom još nepotvrđenom scenariju buduće trgovine energentima zemalja EU i Rusije, transakcija bi se obavljala tako da će konkretna europska tvrtka, za primjer hrvatski PPD, moći plin platiti u eurima na transakcijski račun u Gazprombanci, financijskoj instituciji vezanoj uz Gazprom, a onda će ona te eure konvertirati u rublje i izvršiti plaćanje Gazpromu, kako bi se zadovoljile nove ruske financijske norme.

Navodno su upute za plaćanje u tom smjeru i odaslane iz Gazproma njegovim kupcima. Za sad nije jasno hoće li to iziskivati neke dodatne troškove same konverzije, ali i mogućih tečajnih razlika jer je ruska rublja uslijed Zapadnih sankcija u proteklih mjesec dana doživjela strmoglavi pad, te tko bi te nove troškove trebao platiti.

Iako postoje pozivi da se EU potpuno odrekne ruskih energenata, prvenstveno zbog agresije na Ukrajinu, a ovo inzistiranje na rubljama se vidi kao crvena granica, većina zemalja se na takve drastične korake ipak neće odlučiti.

Baltičke zemlje Litva, Estonija i Letonija su, izgleda, za sad jedine iz EU za koje je rublja bila posljednja granica i koje, barem prema objavama na tviteru njihovih političkih čelnika preko vikenda, odustaju od ruskog plina i nafte.