Na pitanje je li najgore prošlo što se inflacije tiče, Ljubo Jurčić je rekao:

“Ako se izvan ekonomije ništa katastrofalno ne pogorša, možemo očekivati smirivanje. Može se očekivati do ljeta da bi se inflacija mogla smiriti ako ne bude vanjskih udara. Kad se smirila korona i kad su snabdjevački lanci počeli funkcionirati, onda je zbog velike potražnje inflacija skočila i onda smo prognozirali da će se do ljeta smanjiti jer će roba stići na odredište. No onda je došao rat u Ukrajini pa je došlo do rasta cijena energenata, transporta, hrane… Kad je inflacija velika, nakon nekoliko mjeseci počinje hraniti sama sebe dok konkurencija ne odradi svoje.”

U Švicarskoj je inflacija 3,5 posto kao i u Japanu gdje je to najveća inflacija u povijesti. Jurčić objašnjava da se radi o brzini kruženja u ekonomiji, ali i strukturi gospodarstva.

Pomaknut je dan D

Neke su cijene veće i 39 posto, ali velika poskupljenja odgođena su do 1. travnja

udar na standard

Stigao je 1. ožujka, kreće novi val poskupljenja u trgovinama: ‘Cijene će biti do 10 posto više, ali jedan će artikl pojeftiniti’

Govoreći o rastu cijena rekao je da je hrana prošle godine rasla 20 posto, a sad raste 15 posto. Ističe da cijene neće prestati rasti, samo će rasti sporije: “Krivo je pitanje smanjuju li se cijene. Ne smanjuju se, samo sporije rastu. Jedino gdje cijene mogu ići dole su cijene nafte, plina, energenata koji su potakli inflaciju.”

“Dio stranih lanaca ekonomski jače od Hrvatske”

Ekonomist za N1 ističe da bijele liste nemaju smisla:

“Imamo-ekonomsko političku situaciju u Hrvatskoj. Bijele liste – strani lanci tu nisu sudjelovali, one ni nemaju smisla. Nekolicina tih stranih lanaca je ekonomski jače nego cijela Hrvatska. Nema zakonske osnove spriječiti rast cijena. Ako ograničite slobodu formiranja cijena na hrvatskom tržištu, ti lanci će se žaliti svom ministru i premijeru koji će nazvati našeg premijera. Velika greška Hrvatske je što nismo izgradili jezrgu hrvatske ekonomije. To je najveći problem. Preko 60 posto robe koju trošimo, uvozimo.”

Otkriva da bi se ako ne ranije, krajem godine situacija mogla smiriti:

“Zbog razlike između rasta cijena i plaća krajem godine bismo mogli imati deflaciju. To ovisi o ekonomskim politikama. Bit će za kobasice i šunku i sve. Svaka država treba imati ono osnovno – hranu, lijekove, municiju i kiseli kupus.”

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“