Većina poduzetnika s pažnjom čeka nove vladine mjere protiv zatvaranja poduzeća i za smanjenje izloženosti radnika udaru koronakrize, no dio i u ovim izvanrednim okolnostima ne čeka normalizaciju stanja, već traži prilike za nove poslove.

Oni koji su spremni u trenu preorijentirati postojeću proizvodnju i iskoristiti mogućnosti novih potreba na tržištu uvršteni su u katalog Ravnateljstva za robne zalihe Ministarstva gospodarstva, koji je rezultat nedavnog poziva domaćim proizvođačima i dobavljačima proizvoda potrebnih u zaštiti od pandemije.

U desetak dana javilo se 250 poduzetnika, u podjednakom broju proizvođača i distributera i dobavljača važnih proizvoda, od alkohola i dezinficijensa, te zaštitne opreme do respiratora.

Katalog funkcionira kao svojevrsna kontakt-točka, na kojoj se povezuje proizvođače, primjerice alkohola i dezinficijensa ili proizvođače tekstila i zaštitne opreme s dobavljačima, te otvara kanale za pokretanje i daljnji razvoj tih novih tržišta, na kojima dosad uglavnom nije bilo značajnije domaće proizvodnje, a robne zalihe punjene su u pravilu robom iz uvoza.

Prva tvrtka koja se upisala na ovaj popis bila je županjska tvornica šećera Sladorana, koja je obnovila nekadašnje pogone za proizvodnju etilnog alkohola. Za potrebe Nacionalnog stožera civilne zaštite Robne zalihe kupile su 100 tisuća litara alkohola, a šećeranu, kako kažu u Ministarstvu gospodarstva, povezale su s tri proizvođača sredstava za čišćenje, koji su svoje proizvodnje promptno preusmjerile na proizvodnju dezinficijenasa iz Sladoraninog alkohola, a za koju su istodobno, budući da se dio njih bavi i proizvodnjom ambalaže, dogovorili pakiranje alkohola.

Riječ je o Saponiji iz Osijeka, zagrebačkom Labudu, te međimurskom proizvođaču tzv. automobilske kozmetike Alfa Car. No, osim Županjaca, u proizvodnju etilnog alkohola krenuo je i čitav niz manjih proizvođača od kraft džina i piva do vinara i raznih OPG-ova, a s otvaranjem nove tržišne niše za domaću proizvodnju ova okupljanja tvrtki ide i korak dalje, prema razvoju proizvodnje složenih medicinskih maski, najviših razina zaštite od propusnosti, do kojih je kod rijetkih proizvođača na svjetskom tržištu sada teško doći.

Ministarstvo gospodarstva organiziralo je proteklih dana sastanke s velikim proizvođačima i dekanima nekoliko fakulteta kako bi “snimili” stanje i utvrdili mogućnost pokretanja njihove proizvodnje u Hrvatskoj.

Robnim zalihama javila se i zagrebačka destilerija Duh u boci, čiji je nagrađivani Old Pilot’s gin slavni brend domaćeg craft proizvoda, no zbog ukupnog stanja, kako nam potvrđuje suosnivač Hrvoje Bušić, priprema svu preostalu količinu gina redestilirati i pokreće proizvodnju sredstva za dezinfekciju.

“Uglavnom smo se distribuirali kroz HoReCa kanal, no barovi su zatvoreni i prodaja stoji. Prodajemo sad online, no to nije dovoljno da preživimo i zato smo odlučili pokrenuti novu proizvodnju”, kaže Bušić, opisujući kako imaju formulu i proizvod, a u tijeku je ‘papirnata’ faza, testiranje proizvoda na Zavodu Andrija Štampar, te ishođenje dozvola na Zavodu za toksikologiju i Ministarstvo zdravlja. Dio sredstava žele donirati za zdravstveni sustav, a paralelno se počinju povezivati i s malim pivarima, kako bi dogovorili početak proizvodnje etilnog alkohola.

“Imamo dva zaposlena radnika na puno radno vrijeme, investirali smo u novi pogon i nemamo namjeru stati, učinit ćemo sve da preživimo ovu krizu”, odlučan je Bušić, uvjeren da će se vrlo brzo Duh iz boce ponovno baciti na gin.

Među manjim proizvođačima i obiteljskim biznisima s liste Robnih zaliha koji se okreću proizvodnji medicinskog alkohola i dezinficijensa su i istarska vinarija Rossi, osječka pivovara Legionar, hvarski obrt Braća Plančić, istarski Kramar pa i proizvođač prirodne kozmetike Tinktura, koja se također fokusira na gelove i druge proizvode za dezinfekciju.

Međimurski Alfa Car svoju je dosadašnju proizvodnju palete autokozmetike spustio na 30% kapaciteta nakon što je preko Ministarstva gospodarstva uspostavio kontakt sa Sladoranom iz Županje za nabavu alkohola.

“Prepoznali smo priliku i prilagodili asortiman potrebama. Osim alkohola i ambalažu nabavljamo na domaćem tržištu, a jedino što uvozimo su pumpice, koje nažalost odavno nitko ne proizvodi osim u Kini”, kaže Arian Okreša iz Alfa Cara.

Najveća pozitivna novina koju je koronavirus donio formiranje je multidisciplinarnog tima koji objedinjuje znanstvenike i gospodarstvenike na projektu pokretanja nove proizvodnje.

Ministar gospodarstva Darko Horvat okupio je, naime, dekane zagrebačkog Tekstilno-tehnološkog i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Gordanu Pavlović i Tomislava Bolanču, te čelne ljude više tekstilnih i proizvođačkih tvrtki među kojima su Varteks, Čateks, Calzedonia, Neores, Orljava, Meditex, Kotka, Orljava, Hemco, Ad Plastic i Bomark.

Rezultat je ustrojen tim na čijem je čelu prodekan FKIT-a Ante Jukić koji ima zadatak utvrditi sastav materijala od kojih su izrađene maske tipa FFP2 i FFP3 i, pokaže li se moguće, pokrenuti njihovu proizvodnju. Takve maske proizvodi tek nekoliko tvrtki u svijetu, a namjera je prije svega omogućiti sigurnu nabavu za vlastite potrebe.

Razvoj projekta pojedinačno i u uobičajenim uvjetima bio bi krupan i zahtjevan zalogaj, no uz inicijativu države i okupljanje svih na ovakvom projektu izgledno je da se krene s takvom proizvodnjom. Kako doznajemo, Jukićev tim upravo je završio analizu sastava i strukture materijala te je utvrdio da je u Hrvatskoj moguće proizvesti filtarske polumaske za zaštitu od čestica koje zadovoljavaju zahtjeve FFP2 i FFP3.

“Materijal koji se najčešće upotrebljava kao filtar je netkani fini filtarski i sintetički tekstil od polimera polipropilena, ali se u izradi maski upotrebljavaju i drugi materijali poput PBT-a i PTFE-a.

Nažalost, takvi se materijali u Hrvatskoj ne proizvode, od zatvaranja DIOKI-ja, ali se maska može napraviti od komercijalno dostupnih materijala sa svjetskih tržišta, ako budu dostupni u ovim izvanrednim okolnostima”, odgovorio je Ante Jukić na upit Poslovnog dnevnika. Sada, dakle, slijedi idući korak, da se s proizvođačima utvrdi tko od njih ima mogućnost korištenja postojećih ili razvoja novih tehnologija za pokretanje proizvodnje ovih zahtjevnih maski.