Prve kaznene prijave u obnovi podnesene su DORH-u, ovih dana otkrio je ministar graditeljstva Darko Horvat, a neslužbeno tiču se slučajeva nekonstrukcijske obnove u Sisačko-moslavačkoj županiji. Pojedinosti su zasad nepoznate, može se pretpostaviti da je podnositelj Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao provedbeno tijelo. Na važnost antikorupcijskih mjera upućuje i Horvatov Pravilnik o provedbi postupaka javne nabave roba, usluga i radova za postupke obnove čije je e-savjetovanje ovih dana završilo, s 80 komentara.

Restriktivniji od zakona

Je li Pravilnik u pojedinim dijelovima restriktivniji od Zakona o javnoj nabavi, pitanje je koje se otvara s, čini se, ključnom tehničkom primjedbomu vezi predviđene mogućnosti ograničenja povećanja cijene zbog nepredviđenih i naknadnih radova na najviše 15% vrijednosti prvotnog ugovora, dok kod nove izgradnje Zakon o javnoj nabavi dopušta povećanje od 30%, a iznad toga se mora provesti nova nabava. U potresu su u pravilu stradale zgrade stare 100 i više godina, spomenici kulture, te je njihova rekonstrukcija bitno nedefiniranija u fazi glavnog projekta od nove građevine, zbog čega spuštanje navedenog praga nema podloge u tehničkom promišljanju, smatraju u Hrvatskom savezu inženjera i Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

Zbog učinkovitog postizanja antikorupcijskog cilja prednjače komentari na rješenje po kojem bi se Poziv na dostavu ponude mogao uputiti najmanje jednom subjektu e-mailom, i to kad je riječ o nabavi roba i usluga čija ukupna procijenjena vrijednost predmeta nabave bez PDV-a iznosi manje od 200.000 kuna, odnosno za nabavu radova manju od 500.000. Profesor na katedri za upravno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Marko Turudić predlaže da se Poziv za dostavu ponude mora uputiti na adrese najmanje 3 gospodarska subjekta, a ne na jednog, kako predviđa Pravilnik.

“Prijedlogom odredbe Pravilnika ozakonjuje se izostanak čak i privida tržišnog natjecanja u nabavama u obnovi ispod navedenih pragova, te se postavlja značajno liberalnije uvjete, čak i od jednostavne nabave izvan konteksta obnove. Važno je naglasiti da je u ovim nabavama isključena mogućnost podnošenja žalbe. Kombinacija mogućnosti poziva na dostavu ponude samo jednom subjektu i izostanak pravnih lijekova stvaraju možda i najveći koruptivni rizik u cijeloj obnovi”, navodi profesor Turudić.

Za isto rješenje zauzima se i Fond za obnovu koji je u fazi izmjena zakona komunicirao stajalište da zakonski treba propisati obvezu upućivanja Poziva na dostavu ponuda na 3 subjekta.

Kraći rokovi – problemi izvedbe

Prema Fondu, Pravilnik će nabavu skratiti za 14 dana, ali skraćuje i rokove pa i rokove davanja ponude što, kažu, redovno daje lošije ponude i probleme u realizaciji.

Predlažu i obaveznu objavu u oglasniku javne nabave EU, što sad nije obveza, dok Fond objavljuje čak i informaciju o jednostavnim nabavama na oglasniku EU, kao i EOJN, ali i primjenu e-dražbi na sustavu Narodnih novina. Smatraju ga najpogodnijim za sprečavanje korupcije, temeljem licitacije s ciljem što nižih cijena i od nepoznatih ponuditelja. S obzirom na obujam posla na obnovi zagrebačkih privvatnih objekata, čiju konstrukcijsku obnovu grad treba sufinancirati 20% , navedeno je eklatantan interes Zagreba da se spriječi kriminalno zidanje cijena, no generalno to je interes svih.

Riječ je o sustavu koji već godinama čeka da ga netko koristi, a Fond zasad jedina institucija koja ga koristi zbog činjenice da se potvrđuje kao dobar antikoruptivni alat. Uz internetsku objavu svih ugovora Fond je i prije zakonske obveze ustrojio službu za prevenciju prijevara koju vodi Davor Iljkić, s iskustvom na području gospodarskog kriminala u MUP-u.

Iako je ista obveza proširena na druge zakonom, nisu im dani alati. Da bi provjeravali ugovore pretpostavka je da treba postojati međuagencijska suradnja, npr. da su svi obavezni odgovoriti na upit, što je sad stvar dobre volje.