Europska komisija jučer je Vladin reformski paket pozitivno ocijenila "u velikoj mjeri ambicioznim" te donijela pet pratećih preporuka. Komisija poziva da se ove godine korigira deficita budžeta ispod tri posto, između ostalog, i uvođenja poreza na nekretnine.
Do kraja godine Vlada bi trebala obeshrabriti odlaske u prijevremenu mirovinu te srezati broj mehanizama socijalne pomoći. Treća preporuka je učinkovitija javna uprava u kojoj bi trebalo ukinuti razlike u standardu usluga u raznim dijelovima zemlje. Četvrto na listi je ukidanje parafiskalnih nameta i birokracije za poslovanje tvrtki te konačno, poboljašnje efikasnosti pravosuđa, posebno trgovačkih i upravnih sudova. Uspijemo li trajno korigirati deficit, već iduće godine mogli bismo prijeći iz korektivnog u preventivni dio procedure EDP-a. Budući da su ni prije dva mjeseca Hrvatskoj prijetile korektivne mjere, u Vladi ne skrivaju zadovoljstvo vijestima iz Bruxellesa.
"Danas je vrlo dobar dan. EK je dala mišljenje na naš Nacionalni program reformi i dobili smo potvrdu našeg kvalitetnog rada", kazao je premijer Tihomir Orešković. Dodao je da sve preporuke već uklopljene u program reformi na koje sada dodatno treba ubrzati. Istaknuo je da se do jučer pričalo da nema reformi da bi danas sama Komisija paket nazvala ambicioznim, a osim nje podržao ga je i MMF što je i dobra poruka investitorima i rejting agencijama. "Uvjeren sam da će ovaj paket reformi stvoriti rezultate i da će biti bolje za sve građane Hrvatske. Na ovoj je Vladi da pokrenemo ovu situaciju, tako da nam mladi ne odlaze i da naša djeca imaju bolju budućnost nego što je danas", rekao je Orešković zatraživši malo vremena jer "plan je 20%, a 80% je njegova provedba".
Ministar financija Zdravko Marić poručio da su (fiskalne) projekcije u Bruxellesu "očito dobro prihvaćene" će upravo fokus interesa ministarstvo staviti na Komisijin zahtjev za dodatnom fiskalnom konsolidacijom u 2017. od 0,6 posto "ne samo iz perspektive upravljanja javnim dugom, nego i smanjenjem udjela u BDP-u". Za Davora Majetića iz HUP-a su preporuke očekivane i uskladu s onim što poslodavci stalno šalju prema ovoj, ali i bivšim Vladama. "Mi smo i zadnji puta pozdravili cilj i planove koji su u reformskom paketu upućeni EK. Sada naravno dolazi onaj 'ali', a to je pitanje provedbe", rekao je.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Niti meni nije jasan ovakav odnos čovjeka s referencama Oreškovića prema našoj problematci, a posebno prema dugu. Kada bismo htjeli “prelomiti”, onda bih želio znati što o ovom paketu njegovih reformi misle bankari (na primjer oni s kojima su Orešković i Vujčić razgovarali u Kitzbuehlu). Hrvatska i dalje ne ostvaruje primarni budžetski sufict – dakle tone – a sama ideja da se dug može smanjiti prodajom državne imovine i tako povećati kreditni rejting je najblaže rečeno preoptimistična. Koji će na kraju godine biti odnos prodana državna imovina/novo zaduženje?
Stalno mi je pred očima ona fotografija iz Kitzbuehla objavljena u Jutarnjem listu na kojoj Orešković i Vujčić s prekriženim rukama na prsima gledaju u pod…..
A kad se samo sjetim kako se Orban kod posjete Helmutu Kohlu nedavno hvalio kako Madžarska samo u Baden-Wuerttemberg godišnje izvozi oko 6 milijardi eura……skoro koliko Hrvatska u dobroj sezoni sa puno sunca “oprihoduje” od turizma….
Deficit za proslu godinu po EU kriterijima iznosio je 3,2%. Znaci, puno manje, nego sto je EU komisija prognozirala (4,8). Sto se Oreskovica tice, on me podsjeca na Rainman (mozda i dvorsku ludu), koji stalo ponavlja, kako kisa samo sto nije pala, sve je super i samo sto nije krenulo. Ne razumijem, kako njemu, kao iskusnom manageru, nije jasno, da papir trpi puno toga. Sto se realizacije tice, e tu ce si polomiti zube. Sama traljava najava konsolidacije Zdravsta izazvala je buru a najavljene korekcije dopunskog osiguranja prolongirane su za jesen. Znaci, dug u Zdravstvu ce i dalje rasti! Sta je sa neodrzivim mirovinskim sustavom? Sa mirovinama bez ikakva rezona, posebno onim braniteljskim i onim privelegiranih skupina? A tek kad na red dodju reforme ustroja drzave (da ne spominjem teritorijalnu reformu) i velikih drzavnih kompanija (HAC, HC, HEP,HZ…)? Sta ce se sve od drzavne imovine jos morati prodati u naredne dvije-tri godine, da bi se krpali dugovi? Osobno sam od ovog covjeka ocekivao vise serioznosti u pristupu ovako kompleksnoj materiji.
Uključite se u raspravu