Oko 800 austrijskih tvrtki u Hrvatskoj ima svoje podružnice, a prema redovitoj godišnjoj anketi koju među njima redovito provodi, 2024. neće za njihovo poslovanje u Hrvatskoj biti loša godina.
Štoviše, u usporedbi s prethodnim godinama, očekivanja su ukupno gledajući i pozitivnija, što je znakovito, s obzirom da se anketa među austrijskim gospodarstvenicima provodila u uvjetima ne baš povoljnih kretanja u ovoj i procjena koje financijske institucije daju za gospodarsku perspektivu Hrvatskoj, Austriji i većini članica EU za iduću godinu.
Dobro uvođenje eura
Prema istraživanju koje je proveo Austrijski ured za vanjsku trgovinu u Zagrebu, najveći dio očekuje jednako ili još bolje rezultate, točnije 51% jednake rezultate, 11% poboljšanje, a 7% nema odgovor.
Pogoršanje gospodarskih prilika u 2024. očekuje, pak, manje od trećine (31%) austrijskih poduzetnika, dok je takve pesimistične procjene za ovu godinu u prethodnom istraživanju imalo njih 39%. I u ocjenama koje se bilježe u 2023. rezultati su ukupno gledajući bolji nego u lanjskoj anketi.
“Više od 70% austrijskih tvrtki u Hrvatskoj ocjenjuju gospodarski razvoj u 2023., u usporedbi s prethodnom godinom, jednako dobrim ili boljim”, sažima rezultate iz istraživanja novi direktor Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Gerhard Schlattl. Konkretno, samo četvrtina smatra da su u ovoj poslovnoj godini nastupila pogoršanja situacije, dok je takve ocjene prethodne godine imala trećina ispitanika.
Povećanja su zabilježena po svim ključnim kriterijima, od broja zaposlenih i narudžbi, do ukupnog prihoda i iskorištenosti vlastitih kapaciteta, i to, kako primjećuje Schlattl, unatoč brojnim faktorima koji su utjecali na rast nekih troškova, poput troškova rada, sirovina ili poreza. Povećanje prometa bilježi ih 65%, porast narudžbi 47%, iskorištenosti kapaciteta 44%, a broja zaposlenih 42% anketiranih.
Većina tvrtki uvođenje eura ocjenjuje dobrim za poslovanje u Hrvatskoj (54%), iako im predstavlja povećanje troškova (53%). Preračunavanjem njihovih cijena iz kune u euro uvelike je rezultiralo je i povećanjem cijena (19%), a više od četvrtine ističe da euro poslovanje i investiranje u RH pojednostavljuje i pojeftinjuje.
Pomake Austrijanci ove godine vide u radnom pravu, pozitivnim za poslovanje izdvajaju političku stabilnost (68%) i predvidivost gospodarske politike (47%), a pohvale daju i za raspoloživost lokalnih dobavljača i njihovu kvalitetu, te infrastrukturu, digitalizaciju i platni moral.
Ključni rizici – vanjski
Ključni rizici za daljnje poslovanje prema najvećem broju ispitanika nisu ‘domaće teme’, već redom geopolitički problemi, od rata između Rusije i Ukrajine, opasnosti većeg udaljavanja Istoka i Zapada, pojačanje gospodarskih sankcija, protekcionističke mjere i pomicanje postojećih trgovinskih tokova i transportnih ruta.
Što se Hrvatske tiče, istraživanje pokazuje da su po svim bitnim pokazateljima austrijske tvrtke i za iduću godinu optimisti, a posebice po pitanju narudžbi i ukupnog prometa, za koje 36% tvrtki očekuje povećanje, dok su po pitanju investicijskog volumena izjednačen broj onih koji očekuju pozitivan i negativan pomak (po 18%), odnosno najveći dio ne očekuje promjene u odnosu na ovu godinu.
Inače, najveći broj austrijskih tvrtki koje su sudjelovale u ispitivanju ostvaruje značajnije prihode, gotovo polovica više od 11 milijuna eura, te se uglavnom bave uslužnim djelatnostima (56%), četvrtina su podružnice za distribuciju austrijskih proizvoda i usluga, a proizvodnju u Hrvatskoj ima 15% anketiranih tvrtki. No, sve one računaju na sve veći značaj umjetne inteligencije u poslovanju, pa je najveći broj, gotovo polovica, ocijenila da će korištenje umjetne inteligencije biti sve važnije u okviru njihovog poduzeća.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu