Kako je stranim tvrtkama poslovati u Hrvatskoj? Što smatraju najvećim prednostima, a što najvećim nedostacima Hrvatske kao poslovne lokacije?

Ako niste znali, one se o tim i brojnim drugim pitanjima zajednički i javno očituju svake godine – svakako one njemačke.  Naime, gotovo sve važne njemačke kompanije koje posluju u Hrvatskoj okupljene su, zajedno s brojnim hrvatskim tvrtkama, u Njemačko-hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori, najvećem bilateralnom gospodarskom udruženju u zemlji. 

Pouzdan barometar raspoloženja 
Već godinama Komora među svojim tvrtkama-članicama, ali i drugim domaćim i stranim kompanijama koje ovdje posluju, provodi istraživanje o uvjetima poslovanja i investicijskoj klimi. Tako će uskoro objaviti rezultate istraživanja za 2019. u kojem je sudjelovalo više od 150 tvrtki, a među odgovorima na pitanja iz ankete vjerojatno će ponovno najviše pažnje privući odgovor na pitanje: Biste li danas ponovno investirali u Hrvatsku? Spremnost da novac ponovo ulože u najmlađu članicu Europske unije prošle je godine potvrdilo više od dvije trećine tvrtki, što je solidna brojka.  Međutim, nju ipak valja shvatiti kao upozorenje jer se postotak poduzetnika koji bi ponovno investirali u Hrvatsku godinama kretao oko visokih 80 posto, a zatim je 2018. godine iznenada pao za čak 12 postotnih bodova. 

Boljke poslovne lokacije Hrvatske
Kao glavni izvor nezadovoljstva tvrtke koje posluju u Hrvatskoj navele su izostanak reformi u područjima koje godinama smatraju problematičnima, poput javne uprave, poreznog sustava, sustava javne nabave ili borbe protiv korupcije. 

Visoko na listi nedostataka Hrvatske kao poslovne lokacije kotira i pravna sigurnost o kojoj član uprave Komore i predsjednik uprave Raiffeisenbanke Hrvatska Michael Georg Müller kaže: "Mnogo prostora za poboljšanje ima kada je riječ o pravnoj sigurnosti, koja je međunarodnim ulagačima jedan od najvažnijih faktora kada donose odluku hoće li investirati ili ne. Hrvatska u tom kontekstu ima dva bitna problema. Prvi je taj da se prilikom donošenja zakona uzimaju u obzir samo kratkoročni ciljevi, a ne i dugoročne posljedice koje takvi zakoni mogu prouzročiti.

Pri tome se često ne provodi kvalitetna javna rasprava niti se za mišljenje pita one na koje bi se ti zakoni trebali primjenjivati.  Osim toga, zakoni se sve češće donose retroaktivno, što stvara velike poteškoće postojećim ulagačima, a kod potencijalnih ulagača svakako izaziva opravdanu zabrinutost. Drugi problem je pravosuđe. Ovdje se, primjerice, susrećemo sa sudskom neusklađenosti pa imamo situacije u kojima za činjenično iste slučajeve imate dvije posve različite presude. Osim toga, iako se donošenje odluka ubrzalo, i dalje se, posebno u nekim slučajevima, jako dugo čeka sudska zaštita."

Druga strana medalje
Ipak, postoje i čimbenici zbog kojih je Hrvatska mnogima atraktivna investicijska destinacija, ističe Mirsada Kudrić, potpredsjednica Komore i generalna direktorica Boscha u Hrvatskoj: "Hrvatska je članica Europske unije s povoljnim geografskim položajem između zapadne Europe i zapadnoga Balkana. Ima dobru cestovnu infrastrukturu i prometnu povezanost sa susjednim državama te državama Srednje i Istočne Europe i stoga je pogodna kao, primjerice, distribucijsko ili logističko središte. Hrvatska također ima kvalitetno obrazovane ljude, konkurentne na važnim tehnološkim prekretnicama razvoja društva. Mnogim strancima koji bi ovdje ne samo investirali nego i živjeli Hrvatska je vjerojatno privlačna i zbog svoje umjerene klime, znatno nižih troškova stanovanja u odnosu na Zapadnu Europu i sigurnosti življenja. Kudrić podsjeća i na to da je kreditni rejting Hrvatske prije nekoliko dana ponovno podignut na investicijsku razinu".

Trud Vlade vidljiv, ali…
Direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff ističe kako dobro surađuje s hrvatskom vladom te kako cijeni njezina nastojanja da poboljša poslovnu klimu.  Ali ujedno napominje: "Otkako sam direktor Komore nisam nigdje naišao na zatvorena vrata. Vidljivo je da hrvatska vlada ulaže napore kako bi privukla investitore i stvorila bolju poslovnu klimu. Operativno imamo podršku bivše Agencije za investicije i konkurentnost koja je odnedavno dio Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, osobito u savjetovanju o poslovnoj lokaciji. Međutim, na regionalnoj i lokalnoj razini često dolazi do poteškoća u realizaciji onoga što je dogovoreno na nacionalnoj razini". 

Potthoff također ističe kako u istraživanjima Njemačkih vanjskotrgovinskih komora u dvadeset zemalja Srednje i Istočne Europe Hrvatska u posljednjih 13 godina zauzima u prosjeku 7. mjesto na ljestvici najatraktivnijih investicijskih lokacija, a od njezinih susjeda atraktivnija je jedino Slovenija, što ne smatra tako lošim rezultatom.  Ipak, Hrvatska na toj ljestvici od petog mjesta 2009. godine pada ili stagnira, dok je, primjerice, Estonija u istome razdoblju napredovala od osmog mjesta do jedne od triju najpoželjnijih destinacija za ulaganje. A to je svakako važna poruka Hrvatskoj – ne poduzme li nešto, ključne investicije otići će drugamo.