Demografska mjera Biram Hrvatsku – mobilnost radne snage, pompozno uvedena početkom 2022. godine, definitivno nije polučila željene rezultate. Očekivanja da će se, zahvaljujući mjeri čiji je cilj davanjem poticaja za samozapošljavanje u domovinu vratiti između 4000 i 4500 iseljenih Hrvata te potaknuti mobilnost iz razvijenih u slabije razvijene dijelove Hrvatske, nisu se ostvarila.

U dvije godine, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (od početka 2022. do 8. prosinca 2023.) za mjeru je apliciralo ukupno 477 ljudi, a odobreno je 327 zahtjeva. Od broja ukupno odobrenih, 275 zahtjeva odnosi se na povratak iz inozemstva, što je kap u moru ukupno iseljenih Hrvata. Procjene, naime, govore da je od ulaska u Europsku uniju iz Hrvatske iselilo oko 400 tisuća ljudi, a samo prošle godine bolju priliku u inozemstvu odlučilo je potražiti više od 46 tisuća ljudi.

Učinak demografske mjere Biram Hrvatsku, dakle, praktički je zanemariv. Visoke stope gospodarskog rasta i rast plaća velikoj su većini iseljenih Hrvata, očigledno, i dalje nedovoljno privlačne da bi se odlučili vratiti – i to uz državni poticaj za samozapošljavanje, a koji je ove godine iznosio 7 tisuća eura.

Zbog mjere Biram Hrvatsku u domovinu se u 2022. odlučilo vratiti 111 ljudi, a ove godine (do 8. prosinca) njih 164. Tek nešto više nego godinu ranije i to unatoč činjenici da je ciljana skupina povratnika proširena na osam novih prekooceanskih država (Argentinu, Australiju, Brazil, Čile, Kanadu, Novi Zeland, SAD i Peru).

Za povratak u Hrvatsku zahvaljujući mjeri Biram Hrvatsku, kažu iz HZZ-a, najčešće su se odlučivali oni koji su iselili u Njemačku – njih 200. Slijedi Austrija iz koje se vratilo 32 hrvatskih državljana, a u manjem su obimu, kažu, mjeru koristili povratnici iz Irske, Italije, Velike Britanije, Švicarske i ostalih zemalja.

Najveći broj povratnika pak, njih 65%, ima između 30 i 50 godina, a vraćali su se najčešće u Osječko-baranjsku županiju (njih 40), Brodsko-posavsku (29 ljudi) te Zagreb (28 ljudi).

Na posljednjoj sjednici u 2023. godini Vlada premijera Plenkovića dala je podršku daljnjem provođenju mjere Biram Hrvatsku/MARKO PRPIĆ/PIXSELL

Također, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, povratnici su se u najvećoj mjeri odlučivali na otvaranje obrta (199 korisnika), i to u djelatnosti građevinarstva (150 odobrenih zahtjeva). Osim u građevinarstvu, 25 korisnika odlučilo je pokrenuti vlastito poslovanje u prerađivačkoj industriji te nešto manji broj (21 i 20) u stručnim, znanstvenim i tehničkih djelatnostima te ICT industriji.

Slab interes za demografsku mjeru Biram Hrvatsku nije iznenadio Anđelka Akrapa, demografa s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

“Na samom početku, kad je ova mjera uvedena, bilo je jasno da ona ne može polučiti gotovo nikakve rezultate. Hrvatska nema populacijsku politiku već provodi pojedine mjere iz obiteljske ili socijalne politike, i tu je odgovor na krajnje zabrinjavajuću demografsku situaciju u Hrvatskoj, ne samo trenutačno, već još više u dugom roku”, upozorava Akrap.

Regija vs. Azija
Ipak, država od mjere nema namjeru odustati. Na jučerašnjoj sjednici Vlada je dala podršku daljnje provođenju mjere Biram Hrvatsku u sklopu aktivne politike zapošljavanja HZZ-a, a za što će sveukupno biti izdvojeno 132 milijuna eura. Manji dio tog novca (jer je u dvije godine za mjeru Biram Hrvatsku izdvojeno 6,3 milijuna eura) bit će uložen i u mjeru čiji je cilj potaknuti iseljene na povratak. No, to sigurno neće biti dovoljno.

Da bi se poticao povratak netom iseljenih, ali i useljavanje hrvatskih potomaka iz nekih prekomorskih zemalja u kojima je niži životni standard nego u Hrvatskoj, kaže Akrap, treba donijeti niz mjera.

“Prošla su vremena jeftine radne snage. Troškovi integracije su veliki, i to će snositi čitavo hrvatsko društvo, a ne samo poduzetnici. Dakle, treba napraviti dugoročnu strategiju populacijske politike i u sklopu toga migracijske politike s nizom učinkovitih i međusobno usklađenih mjera”, ističe poznati demograf dodajući da tek kada uklonimo uzroke iseljavanja, a koji su poznati, možemo očekivati njegovo smanjivanje, ali i veći povratak iseljenih.

Veliko iseljavanje, pak, najviše se odrazilo na tržište rada na kojem kronično nedostaje radne snage. Taj je nedostatak dobrim dijelom kompenziran useljenicima kojima je samo ove godine izdano više od 160 tisuća radnih dozvola.

Pa iako je među useljenicima i dalje najviše stanovnika iz susjedne BiH i Srbije Hrvatska bilježi veliki rast radnika iz azijskih zemalja. A za te je useljenike, ako ih želimo zadržati (jer i oni nakon kratkog boravka u Hrvatskoj u najvećoj mjeri bježe na zapad u bogatije države) bitno kreirati dobre imigracijske politike.

Zasad samo vaučeri
Da će takva politika, u obliku strategije, biti donesena do kraja ove godine, još je u svibnju najavio Marin Piletić, ministar rada. No, strategije za koju je zadužen Davor Božinović, ministar unutarnjih poslova, još nema na vidiku.

Poznato je samo da će strani radnici u Hrvatskoj moći koristiti vaučere za učenje hrvatskog jezika. Usto, politika ima i ogromnu zadaću zadržavanja stanovništva, posebno mladih u Hrvatskoj. A za zadržavanje vrlo mobilne mlade radne snage ključan će biti životni standard i uvjeti kakvi se ostvaruju u razvijenim zemljama zapadne Europe.