Krivim tumačenjem i provedbom Zakona o poštanskim uslugama, kao i postupaka javne nabave, propušta se prilika da tijela javne vlasti i pravosudne institucije uštede više stotina milijuna kuna godišnje. Ključna je to poruka poslana s današnjega okruglog stola "Liberalizacija poštanskih usluga s naglaskom na aspekt javne nabave" kojom su privatni ulagači postavili veliki mamac Vladinoj politici koja se deklarira za smanjenje javne potrošnje. 

Skup je održan u Hrvatskoj gospodarskoj komori, a pozivu organizatora – Udruženju davatelja poštanskih usluga pri  HGK – nije se odazvala Hrvatska pošta, koja drži oko 67 posto tržišta. Iako je od početka ove godine na snazi potpuna liberalizacija tržišta poštanskih usluga, već su stigle ozbiljne packe iz Bruxellesa zbog kršenja pravila o tržišnom natjecanju.

• Packa iz Bruxellesa: Vraćate se poštanskom monopolu!

Zbog istog procesa suprotnog predznaka u praksi – monopolizacije tržišta u korist državne Pošte, sudionici javne nabave poštanskih usluga ne mogu ostvariti nikakve uštede. Takvo stanje na tržištu, prema ocjenama Poštine konkurencije, traži hitnu intervenciju i usklađivanje s pravilima, a sve dotad Vladine priče o smanjenju potrošnje, sudeći prema iskustvima privatnih tvrtki, doživljavaju se kao puki deklaratorni stav (u stilu 'bla,bla') koji se ne provodi.

Zanimljivo je spomenuti da direktori tvrtki tvrde da ništa ne zamjeraju menadžmentu Hrvatske pošte. Štoviše, na njihovom mjestu bi, kažu, radili isto – ako im to dozvoljava regulatorni organ.

Predsjednik udruženja Dražen Breglec, inače član uprave Cityexa, a bivši državni tajnik, te pregovorač za to područje, posebno se osvrnuvši na nedavni dopis Europske komisije, ponovio je praktički isto što misle i u Bruxellesu: umjesto liberalizacije u Hrvatskoj se provodi remonopolizacija tržišta poštanskih usluga.

"Dopis Europske komisije iščitavamo kao posljednje upozorenje Hrvatskoj i HAKOM-u da se pravila moraju poštivati i da bilo kakvog popusta niti razdobolja prilagodbe neće biti nakon ulaska Hrvatske u EU", rekao je Breglec dodavši da je EK reagirala potpuno očekivano te prognozirajući da bi se Hrvatska, pod uvjetom da hitno svoju praksu ne uskladi s poštanskim aquisem i zakonima EU o tržišnom natjecanju, odmah nakon ulaska u EU mogla naći na udaru Europske komisije i visokih kazni zbog narušavanja tržišnog natjecanja.  

Breglec je ustvrdio da uopće nema alternative poticanju liberalizacije i poštovanju pravila tržišnog natjecanja na tržištu poštanskih usluga, a prema njegovim riječima davatelji poštanskih usluga još uvijek se nadaju da neće doći do daljnje monopolizacije tržišta. Prevedeno to znači da će nadaju potezima regulatora koji će u finišu zaustaviti gubitak daljnjih prihoda, i to kod bilo kojeg davatelja poštanskih usluga na tržištu.

On je upravo  posljedica, tvrde, povratka monopola državne Pošte. Privatni operateri očekuju da će nadležne institucije u Hrvatskoj ipak odreagirati na upozorenje EK, te da će omogućiti fer tržišnu utakmicu za sve sudionike u skladu s novim Zakonom o poštanskim uslugama.

Naime, prema mišljenju EK pogrešno je tumačenje Ministarstva prometa koje se poziva i na mišljenje HAKOM-a, da samo Hrvatska pošta ima pravo pružati univerzalnu poštansku uslugu (pisma do dva kilograma, paketi do 10 kilograma te preporučene pošiljke), te da to isključuje mogućnost drugim operaterima da sudjeluju u tržišnom natjecanju. S obzirom da EK smatra da je sporno tumačenje zakona na temelju čega bi se u primjeni osigurao ponovni monopol Hrvatskoj pošti idućih 15 godina sad se otvaraju kao najvažnija sasvim konkretna pitanja. Što bi zapravo HAKOM trebao što hitnije učiniti i, naravno, posebno je pitanje, hoće li?