Takozvana inflacijska pristranost u monetarnoj politici tvrdi da su u ekvilibriju između snižavanja inflacije i rizika od recesije središnje banke ipak sklonije tolerirati nešto višu stopu inflacije nego rizik od recesije, rekao je Brkić, dodajući kako je prošlo 20 godina od dodjeljivanja Nobelove nagrade upravo za taj model.

‘U okviru toga modela očekujem nastavak politike središnjih banaka, kako europske, tako i američke, bez obzira na to što američka za sada još uvijek ne kreće tim putem kojim ide Europska središnja banka, ali obavezno se gleda preko oceana i s američke i s europske strane što se događa na onoj drugoj strani’, rekao je Brkić za HRT.

Cijene

Na godišnjoj razini nisu porasli stanovanje, cijene vode i energenata

Potrošačke cijene

Inflacijski jaz u odnosu na ostatak eurozone napokon ispod jednog postotnog boda

Također je rekao kako misli da neće biti velikih ubrzanja – dinamika u spuštanju kamatnih stopa bit će kao i ona u njihovom dizanju.

Može li inflacija još uvijek iznenaditi?

‘Da, inflacija je u tom smislu moguća ponovno, možemo se iznenaditi, premda ja trenutno to u kratkom roku ne vidim, ali kad je riječ o inflaciji treba imati ipak neki malo duži period promatranja, ocjene, analize i zaključaka’, rekao je Brkić.

Poručio je kako treba biti na oprezu jer bi se inflacija ponovno mogla javiti, kao i da je polaganje nade isključivo u poteze središnjih banaka, odnosno monetarnih vlasti u smanjenju rizika prilično redukcionistički i krivi pristup.

‘Problemi su puno širi, problemi su puno dublji i zahtijevat će puno više alata, puno više javnih politika, a ne samo i isključivo oslanjanje na monetarnu politiku’, zaključio je Brkić.