Više od godinu dana od kada je Vlada izašla s ponudom Molu za otkup njegovih dionica u Ini konačno je službeno potvrđeno da pregovori nisu iznjedrili željeni dogovor, a privremeno će se slučaj ponovno prebaciti u pravnu sferu.

Točnije, ići će se u pokretanje postupka revizije pravorijeka Arbitražnog suda komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u Ženevi (UNCITRAL) iz prosinca 2016., koja, ako ovaj put urodi pozitivnim odgovorom Vrhovnog saveznog suda Švicarske, znači ponovno pokretanje arbitraže i pokušaja ishođenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na Inu i Ugovora o plinskom poslovanju, zaključenima s Molom 30. siječnja 2009.

Taj je arbitražni postupak izgubila prije točno pet godina, nakon čega je premijer Andrej Plenković i obećao javno da će otkupiti cjelokupan vlasnički udjel kojega Mol ima u Ini.

Ovakav razvoj događaja zapravo je razočarao zagovornike povratka Ine pod kontrolu države, jer je, smatraju, propuštena prilika da se poduzmu ozbiljniji koraci, poput primjerice suspenzije ugovora s Molom i nametanja privremenog upravljanja Inom, dok se arbitražni slučaj ne okonča.

Ovako, za Mol se suštinski ništa ne mijenja, on ostaje na svojim čvrstim pozicijama u Ini. Iz Mola, naravno, reagiraju ranijim komentarom glavnog izvršnog direktora grupacije Joszefa Molnara, danog nakon objave presude Vrhovnog suda, da su dioničarski sporazumi valjani i mogu se mijenjati samo zajednički, putem sporazuma.

“Uzimajući u obzir da nisu otkriveni nikakvi novi dokazi, niti je otkriven novi razvoj događaja u vezi s navodnom korupcijom od arbitražne presude 2016., sporazumi se mogu zakonito izmijeniti samo uz obostranu suglasnost obiju strana.

Bilo koji drugi način za izmjenu sporazuma ili rješavanje spora bilo bi protuzakonito i predstavljalo bi kršenje međunarodnog prava”, komentar je Molnara.

Svi daljnji koraci uzet će vremena. Sam resorni ministar gospodarstva Tomislav Ćorić kaže kako povratnu informaciju hoće li Hrvatska moći ići u novi arbitražni postupak dobit će se potkraj iduće godine, a iz ranijeg iskustva, postupak traje više godina. Dakle, dođe li do njega, okončanje nove arbitraže dočekat će neku novu Vladu.

Premda iz Mola tvrde da nema novih dokaza koji bi doveli u pitanje njihovu poziciju, premijer Plenković jučer je izrazio uvjerenost da su pravne pozicije za Hrvatsku sada puno bolje, nakon nedavne pravomoćne presude Vrhovnog suda i izrečenih kazni bivšem premijeru Ivi Sanaderu zbog primanja mita od šefa mađarskog MOL-a Zsolta Hernadija.

To za Hrvatsku predstavlja ključni argument da se pokrene reviziju pravorijeka UNCITRAL-a iz prosinca 2016. Žalbu na tu odluku je, inače, Vlada već bila uputila švicarskom Vrhovnom saveznom sudu, ali je ona bila odbačena.

Kako je ocijenjeno u presudi, dokazi koje je podnijela Hrvatska, nisu bili dovoljni da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod koruptivnih aktivnosti.

Samo aktiviranje države u borbi za prava nad Inom na pravnom polju, nakon pravomoćne presude u slučaju Ina-Mol i potvrdi da je poziciju Mol zauzeo koruptivnim djelom, zapravo svi pozdravljaju, no za mnoge koji drže da je od vitalnog značaja za državu imati kompaniju kakva je Ina, ostaje diskutabilno zašto Vlada nije poduzela više u zaštiti svojih interesa.

U Vladi su se za ovakav scenarij pozvali i na savjete pravnih stručnjaka, te DORH-a, no ni pravna struka nije jedinstvena oko “oružja” koje se može koristiti u ovom slučaju. On će i dalje predstavljati trošak, jer pravnici koji će zastupati državu i savjetovati Vladu koštaju.

Osim u Ženevi, arbitraža oko odnosa u Ini s Molom se vodi i u Washingtonu, koji je, prema Ćorićevim riječima, također obaviješten o presudi Vrhovnog suda. Taj je slučaj pokrenuo 2013. Mol, tražeći zaštitu svojih investicija, a slučaj bi, prema Ćorićevim riječima, mogao završiti u prvom dijelu iduće godine.