Kada je Bjelovarsko – bilogorski župan Damir Bajs došao na funkciju župana gospodarstvo je već duboko zapalo u krizu. Županija je bila u dugovima, a županijske tvrtke u problemima, stečajevima i blokadama. No, ako je suditi po njegovim riječima, polako su vidljive naznake oporavka gospodarstva, a u županiji se nadaju će tome pomoći sredstva privučena iz EU fondova.

"Hrvatsko gospodarstvo je zadnjih godina bilo obilježeno crvenim brojkama koje označavaju minuse u BDP-u ili gubitke u gospodarstvu. Naša županija ne samo da nije izuzetak nego je, nažalost, pala na ljestvici hrvatskih županija za tri ili četiri mjesta, tako da je sad 15. ili 16. ovisno o kojem segmentu gospodarstva se radi. Potpuno je logično da i poduzetnici našeg kraja u jednom trenutku nisu imali pozitivan stav i klima je bila objektivno negativna. Čak i dobre tvrtke nisu investirale čekajući neka bolja vremena. Naravno, treba razumjeti i njihovu situaciju i probleme koje su pritom imali. Tek sada se vide prve naznake jednog pozitivnog promišljanja i htijenja za pokretanje novih projekata i poslovnog uzleta", priča nam Bjelovarsko-bilogorski župan s kojim smo razgovarali o malom i srednjem poduzetništvu te načinima kako oporaviti posrnulo gospodarstvo.

Koji su to konkretni problemi s kojima vam poduzetnici najviše dolaze?
Problemi su naravno raznoliki, od plasiranja roba i usluga pa do njihove naplate, nedostatka obrtnog kapitala ili problema s administracijom. Međutim, ono što je bilo ključno u zadnje vrijeme bila je činjenica da je gotovo svaki deveti radnik u gospodarstvu županije bio zaposlen u tvrtkama u predstečajnom postupku.Za nas je bilo ključno da postignu predstečajne nagodbe i mogu reći da uz napore vlasnika, uprave i sindikata radnika koji su svjesni situacije, a i županije nijedna tvrtka sa zaposlenima nije završila u stečaju. Bio je to veliki izazov jer teško bi nadoknadili gubitak gospodarstvu da nije bilo tako. Županija naravno ovog trenutka pomaže temeljem zahtjeva i tvrtkama koje su izašle iz predstečaja na tržištu, ali naravno nimalo im nije lako opstati, a pomoć je raznovrsna

Na koji način vi, kao župan, surađujete s gospodarstvenicima?
Ono što sam kao župan htio potvrditi, a što sam radio i u svom prijašnjem poslu, je jedan novi odnos između županije i naših gospodarstvenika. Zapravo želimo biti partneri.Želimo da politika koja predstavlja ovaj kraj, ali i gospodarstvo, imaju čvrstu vezu. Politika mora znati što gospodarstvo treba, a gospodarstvenici što politika za njih može napraviti. Skoro mogu reći da želimo javno-privatno partnerstvo, ali ne na izgradnji objekata nego u izgradnji gospodarstva u kojemu je potrebno obostrano razumijevanje i partnerski odnos. Kako već prvi rezultati pokazuju, čini se da je to nešto što je prihvaćeno s obje strane.

Koji je najveći potencijal županije?
Najveći potencijal županije su naši poduzetnici, obrtnici, radnici u našim tvrtkama jer možemo reći da, dobrim dijelom naše tvrtke, rade izvan područja županije, na tržištu Zagreba i drugih krajeva Hrvatske. Županija, naravno, ima i tvrtke koje su vodeće u svojim branšama u Hrvatskoj, bilo da se radi o prijevozu, prodaji namještaja, ili proizvodnji i montiranju stolarije, a na što se nadovezuje i niz srednjih i manjih poduzetnika koji s njima surađuju. Sasvim je jasno da smo mi poljoprivredna županija, ali smo izuzetno jaki u drvnoj industriji, prehrambeno prerađivačkoj pa i u metalnoj industriji. No to je samo dio sektora koji konkuriraju u našoj županiji.

Što je za te poduzetnike značio ulazak u EU?
Ulaskom Hrvatske u EU, otvorilo se naravno i novo tržište, ali se stvorila i nova konkurencija na domaćem tržištu. Ključno je da gospodarstvo dobije jasnu potporu kroz industrijsku strategiju koja je predstavljana. Ono što je naravno ključno potaknuti gospodarstvo u sektorima koji su najvažniji za hrvatsko gospodarstvo, a nadasve za gospodarstvo naše županije. S time da bi trebali pokušati izbjeći zamku – primjerice da sredstva Europske unije koja su odobrena Hrvatskoj ne povuče samo država ili državne tvrtke nego treba slijediti primjer uspješnih zemalja koje su osigurale da ta sredstva dođu i do privatnog sektora kako bi se povećala konkurentnost.

Koji bi sektori, po vama, mogli povući najviše novca?
Uz nekoliko uslužnih sektora kao što je turizam, sektori koji bi trebali povlačiti sredstva su oni koji proizvode. Primjerice, naša hrvatska domaća proizvodnja namještaja koja se počela oporavljati. Narudžbe počinju dolaziti iz zemalja koje su izašle iz recesije. No, nije dobro da je drvo, koje je ključno za proizvodnju u kojoj imamo iskustvo i kvalitetu, još uvijek 90 posto usmjereno na izvoz bilo u trupcima bilo u daskama, a na ne namještaju napravljenom u Hrvatskoj. 

Plan za oporavak

Što ove godine planirate poduzeti kako biste pomogli malim i srednjim poduzetnicima?

Kad govorimo o gospodarstvu, ili EU fondovima svatko ima svoju odgovornost. Naš plan je jasan, a to je, pomaknuti se sa zadnjeg mjesta po povlačenju sredstava iz EU. Shodno tome, osigurali smo bespovratna županijska sredstva kao potporu gospodarstvenicima koji žele izraditi projekte za privlačenje novca iz EU fondova, ili se žele prijaviti na natječaje resornih ministarstava. Na taj način poduzetnicima želimo smanjiti rizik, znajući da na natječaju neće proći svaki projekt i da im zaista nije lako krenuti u trošak s neizvjesnim rezultatom. Županija je tu uskočila uz vrlo jasnu naznaku da ćemo biti i partneri u nizu projekata te da zajedničkim naporom postignemo konkurentnost, a samim time povećamo zapošljavanje. Nadamo se da će to pomoći da nam se gospodarstvo u svojim završnim računima piše plavom bojom. Za to nam je, naravno, potreban i poslovni uzlet i oni najbolji poduzetnici, a ima ih i u našem kraju u hrvatskim okvirima.