Hrvatski sabor izmijenio je danas Zakon o pravima i dužnostima državnih dužnosnika, čime se povećavaju plaće ravnatelja HZZO-a, HZMO-a, HZZ-a i REGOS-a, a i njihovi zamjenici i pomoćnici dobivaju status državnog dužnosnika, koji je stekao i predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. Državni dužnosnici tako postaju zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), zatim ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) te njegov zamjenik i pomoćnik, ravnatelj Središnjeg registra osiguranika (REGOS), ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU i njegov zamjenik, te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine.

Sukladno novom statusu, rastu i koeficijenti za izračun njihovih plaća – 5,70 za ravnatelja HZZO-a, 5,50 za ravnatelja HZMO-a, 5,27 za ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.

Zamjenicima ravnatelja HZMO-a i HZZO-a koeficijent raste na 4,98, a na 4,55 ravnateljima HZZ-a i REGOS-a te pomoćnicima ravnatelja HZMO-a i HZZO-a, zamjeniku ravnatelja HZZ-a i predsjedniku Savjeta za nacionalne manjine na 4,26, a pomoćniku ravnatelja HZZ-a na 3,97.

Sabor je izmijenio i Zakon o posebnim pravima predsjednika RH po prestanku obnašanja dužnosti, kojim je smanjio prava predsjednika nakon prestanka mandata, što se neće odnositi na bivšeg predsjednika Stjepana Mesića, već na buduće bivše predsjednike.

Predsjednik Republike tako će, nakon završetka mandata, pravo na ured i dva državna službenika, osobnog vozača te službeno osobno vozilo moći koristiti pet godina po prestanku obnašanja dužnosti. Mirovina predsjednika se više neće određivati u visini 90 posto plaće predsjednika, nego prema općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Nakon što je većina odbila HDZ-ov amandman da se zakon na isti način odnosi i prema Stjepanu Mesiću, zastupnik te stranke Davorin Mlakar prozvao je Vladu da uvodi tri skupine predsjednika – onog aktualnog, onog koji će biti bivši i onog koji je već sada bivši i uživat će privilegije do kraja života. "Vlada se uopće nije pitala gdje prestaje interes za državu i počinje ljubav za privilegije", poručio je.

Zakon o cestama dopunjen je jednom odredbom koja glasi: "Kada se javna cesta razvrstana u autocestu, odnosno državnu cestu, razvrstava u drugu skupinu na način da autocesta prelazi u državnu cestu i obrnuto, a započelo se s izgradnjom pojedine dionice, započete radove će završiti pravna osoba koja je do trenutka razvrstavanja u drugu skupinu upravljala istom cestom sukladno tehničkim karakteristikama ceste u koju se javna cesta razvrstava".

Vlada tom dopunom želi omogućiti dovršetak ugovorenih radova na postojećim gradilištima, odnosno "odmrznuti" 12 projekata u cestovnoj infrastrukturi čija je realizacija prekinuta jer nisu bila osigurana sredstva niti potrebne dozvole, te zbog financijskih problema izvođača radova.

Zastupnici su izmijenili Zakon o volonterstvu te donijeli Zakon o tržištu električne energije, kao i Zakon o trošarinama kojim se od 1. srpnja s direktivama EU usklađuje hrvatski sustav trošarina na alkohol, duhanske prerađevine, motorna goriva, ugljen, plin i električnu energiju.

U Vladi ističu da ta promjena neće hrvatskim građanima i gospodarstvu donijeti znatnija povećanja cijena, osim za duhan i duhanske proizvode gdje trenutno dosta zaostajemo za trošarinama u EU. Sabor je prihvatio Godišnji plan usklađivanja hrvatskom zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, po kojemu se u ovoj godini s europskim propisima planira uskladiti 108 zakona.

U drugo čitanje zastupnici su uputili prijedlog novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te Zakon o područjima županija, gradova i općina. Njihovu potporu dobila su izvješća o radu Uprave za probaciju i podršku žrtvama i svjedocima, o provedbi službene razvojne pomoći RH inozemstvu, te o poslovanju Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (sva izvješća za 2011. godinu).
Vladajuća većina odbila je Interpelaciju o radu Vlade na osiguravanju uvjeta za ravnomjeran regionalni razvoj na temelju korištenja fondova EU, koju je inicirao HDSSB.

Nije prihvaćen ni prijedlog Hrvatskih laburista da Sabor pristupi promjenama Ustava i odredi da se referendum mora raspisati na zahtjev 200 tisuća potpisa birača umjesto sadašnjih 10 posto. Na zahtjev Laburista provedeno je poimenično glasovanje o njihovu prijedlogu.

Sabor je dnevni red sjednice dopunio s 22 nove točke te zaključio ovotjedno zasjedanje, a sjednicu nastavlja u utorak, raspravom o Polugodišnjoj informaciji o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.