Predsjednik Vlade Andrej Plenković poručio je u petak u Divuljama da će Vlada nastojati osigurati novac u proračunu za povećanje naknada roditeljima djece s teškoćama u razvoju, s čijim će se predstavnicima, kako je najavio, naći sljedeći tjedan.

Intervju

Krivotvorine prodaji ‘pojedu’ 83 milijarde eura godišnje, a države ostanu bez 15 milijardi poreza

“O toj sam temi razgovarao s državnom tajnicom Ureda za demografiju i mlade i u ponedjeljak ćemo primiti predstavnike roditelja. Naći ćemo rješenje koje će ići u prilog zahtjeva roditelja. Moramo još vidjeti koliko će biti proračunski efekt“, kazao je premijer te istaknuo da je riječ o oko 5100 djece. Podsjetio je kako je Vlada već učinila velike iskorake glede povećanja rodiljnih naknada.

Dopredsjednica udruge Sjena Suzana Rešetar rekla je kako su, prije premijerovog poziva na sastanak, roditelji najavili prosvjed ispred Ministarstva socijalne politike u prvom tjednu rujna. Međutim, dodala je, Vlada je iskazala želju za pregovorima, na kojima bi se mogle otvoriti i druge teme, osim iznosa naknade koja je trenutno nešto manja od 2400 kuna.

„Ne želimo biti socijalni slučajevi koji će biti ovisni o naknadama. Želimo adekvatne socijalne usluge za našu djecu, kao što su plaćeni satovi logopeda ili psihologa te osigurani lijekovi i zdravstvena pomagala“, kazala je Rešetar za Hinu.

Sat logopeda košta 250 kuna, a jedna inzulinska pumpa čak 20.000 kuna, od čega roditelji nadoplaćuju bar 50 posto iznosa, što je mnogima neizdrživ financijski teret, dodala je.

Rešetar: Država na sve roditelje djece s teškoćama u razvoju gleda jednako

Osim kvalitetnih zdravstvenih usluga, dopredsjednica udruge Sjena traži da država svoj djeci s teškoćama u razvoju i djeci s invaliditetom osigura adekvatno obrazovanje.

„Imala sam velikih problema kod upisa svog djeteta na informatiku. Kako je ona izborni predmet, škola je poručila da ne može platiti asistenta, bez kojeg ne može pratiti školske satove. Tek nakon što sam uputila niz dopisa i pritužbi Gradu Zagrebu, uspjela sam riješiti taj problem“.

S kvalitetnim pobrazovanjem djeca bi, smatra Rešetar, kasnije bila konkurentnija na tržištu rada i ne bi im državne naknade bile jedini izvor primanja.

„No, čak i s upisom djece u osnovne škole imamo problema”, rekla je i dodala kako roditelji često slušaju odgovore o tome kako škola nema uvjeta i kapaciteta organizirati nastavu za djecu s teškoćama i razvoju, te da ih probaju upisati u neku drugu školu.

Rešetar je napomenula i kako je dodatni problem taj što država na sve roditelje djece s teškoćama u razvoje gleda jednako, što znači da ne uvažava ukupan broj djece koji imaju, broj djece s teškoćama ili invaliditetom, stambene uvjete u kojem žive, uvjete na radnom mjestu, itd.

“Ako imaš bolesno dijete, država te miče s tržišta rada i gura u ekstremno siromaštvo, ona uopće ne podupuire majčinstvo”, istaknula je Rešetar.