Originalni plan državnog proračuna pojava pandemije Covid-19 pregazila je već početkom drugog kvartala, a nedugo nakon što je u svibnju donesen prvi rebalans dalo se naslutiti da on neće biti i jedini u ovoj godini.

Drugi rebalans jedna je od točaka današnje sjednice Vlade, a njegove korekcije trasirala su nešto bolja ekonomska kretanja tijekom ljetne sezone s jedne strane, a s druge ponovno usložnjavanje epidemiološke slike, produljenja mjera potpore, dodatni izdaci za zdravstvo i slično.

Prema neslužbenim informacijama, u rebalansu će se to očitovati u povećanju plana tekućih prihoda za nekih 7,4 milijarde kuna (ukupni se povećavaju za 9 milijardi) u odnosu na aktualni plan, u prvom redu zbog bolje od proljetos očekivane naplate poreza i doprinosa.

Istodobno, novi plan predviđa nešto manje od sedam milijardi kuna (oko 6,9 mlrd.) povećanja rashoda koji se financiraju iz općih prihoda i primitaka, tj. onih koji utječu na razinu deficita.

Tako se na razini središnjeg državnog proračuna prvim rebalanskom planirani manjak sada smanjuje za približno pola milijarde kuna, na nešto ispod 25 milijardi. Ministar financija i potpredsjednik Vlade Zdravko Marić ovih je dana pak nagovijestio da se na razini opće države, što uključuje i takozvane izvanproračunske fondove te proračune lokalne države, ažuriranim planom za 2020. računa na oko 30 milijardi kuna deficita.

Očekuje se da će u okviru prijedloga rebalansa brojka biti nešto ispod toga, 29,6 milijardi kuna, a to znači osam posto BDP-a. Istodobno, razina javnog duga krajem ove godine bi trebala isnositi 87 posto BDP-a umjesto donedavno očekivanih 86 posto.

Kad su posrijedi prihodi, na nešto bolje ostvarenje od trenutno važećeg plana upućuju, među ostalim, podaci o fiskalizaciji.

S druge strane, Vladine potpore gospodarstvu u okviru protukriznih korona-mjera, situacija vezana uz rješavanje dugova zdravstva, kao i tijek razgovora sa sindikatima vezano uz plaće odnosno rashode za zaposlene u javnom sektoru, naznačili su i koje kategorije rashoda čekaju znatne korekcije planova naviše.

Tako je u kontekstu razgovora s veledrogerijama ministar Marić ovih dana rekao kako će se Ministarstvu zdravstva za podmirivanje obveza bolnica i ljekarni prema dobavljačima lijekova rebalansom osigurati dodatnih 1,34 milijarde kuna, a dodatnih 200 milijuna kuna predviđeno je i za HZZO. Pored toga, za resor zdravstva planira se uključiti i dvjestotinjak milijuna kuna za neke kapitalne projekte, prije svega za riječki KBC. S

obzirom na dinamiku i razmjere potpora gospodarstvu, koje proljetos nisu anticipirale produljenja mjera, ponovno se znatno povećavaju i rashodi Ministarstva rada i mirovinskog sustava, čiji se plan rebalansom povećava za oko 1,4 milijarde kuna.

Uz akceptiranje većih izdataka po mjerama za očuvanje radnih mjesta i za skraćeni rad, određena povećanja predviđaju se i na mirovinama, kao i naknadama za nezaposlenost.

Približno pola milijarde kuna rebalansom bi se trebali povećati ovogodišnji rashodi za zaposlene. Rast te stavke odnosi se na planirane isplate božićnice te dodatke u sustavu obrazovanja i unutarnjih poslova. Prilikom svibanjskog rebalansa, naime, računalo se da će se sa sindikatima dogovoriti da se od njih odustane, no na kraju se odustalo samo od povećanja osnovice.

Približno 400 milijuna kuna više u odnosu na sadašnji plan usmjerit će se pak Ministarstvu gospodarstva, a oko 270 milijuna kuna povećanja slijedi i resoru poljoprivrede.

Konačno, usporedno s većim priljevom novca iz Europske unije koja je i sama zbog koronakrize i protukriznih mjera ove godine više puta već korigirala proračunske planove, na više će se korigirati i planirane uplate u proračun EU, i to za oko 700 milijuna kuna. Inače, svibanjskim rebalansom ukupni su prihodi državnog proračuna pod utjecajem smanjeni za 23,2 milijarde kuna, na nepunih 122 milijarde, dok su zadržanih na prvotno planiranih 147,3 milijarde kuna.

Sve u svemu, rebalansima koji dolaze u ovo doba godine uglavnom se konstatira stanje stvari u državnoj blagajni. Tako je ministar Marić ovih dana vezano uz proračun podsjetio, između ostalog, na osam milijardi već isplaćenih mjera pomoći gospodarstvu, plus one koje još preostaju, a istaknuo je i kako se 2,5 milijarde kuna odnose na otpis poreza.

No, i znatno veće iznose u smislu proračuna generira pad gospodarske aktivnosti koji se reflektirao na pad prihoda, istaknuo je. Jučer je pak uoči rebalansa podcrtao problem dugova veledrogerijama, koji su probili pet milijardi kuna, od čega se Vlada ove godine obvezala vratiti do dvije milijarde.

No, ovo je već druga takva sanacija zdravstva u ovoj godini, a ministar najavljuje kako će “dati sve od sebe da se to zaustavi”. Koronakriza ove je godine sve drugo potisnula u drugi plan, ali problem dugova zdravstva sam od sebe neće nestati. Kao ni drugi strukturni problemi u gospodarstvu.

Ipak, koliko-toliko utješno je što bi ove godine pad BDP-a ipak trebao biti manji od prvotnih crnih scenarija. Usporedno s rebalansom ovogodišnjeg proračuna, saborskim zastupnicima Vlada će uputiti i prijedlog proračun za iduću godinu.