Kako bi potaknula prelazak na kružno gospodarstvo Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve gospodarenja otpadom. Predloženo je da se do 2030. reciklira najmanje 70 posto komunalnog otpada, a do 2025. zabrani odlaganje otpada koji se može reciklirati – plastike, metala, stakla, papira, kartona te biorazgradivog otpada. Kako po tom pitanju stoji Hrvatska pokazuje posljednje izvješće o komunalnom otpadu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

U 2019. godini u Hrvatskoj je ukupno nastalo 1.811.617 tona komunalnog otpada, što je povećanje od 2 posto u odnosu na ukupnu količinu iz 2018. godine. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je 444 kilograma. Ovo povećanje ne ide u prilog ostvarenju cilja iz Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. do 2022. prema kojem je ukupna količina komunalnog otpada trebala biti manja za 5 posto u odnosu na 2015. godinu. Kako je ona tada iznosila 1.653.918. tona, ona je danas veća 9,5 posto posto. Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je 63 posto odnosno 1.140.848 tona. Time je udio ostalih vrsta komunalnog otpada u ukupnom komunalnom otpadu, tj. udio odvojeno sakupljenog otpada iznosio 37 posto (670.769 tona). Riječ je o povećanju od 6 posto u odnosu na udio odvojeno sakupljenog komunalnog otpada u 2018. godini. Iako se radi o nezanemarivom porastu, ono još uvijek nije dovoljno za ostvarenje cilja od 60 posto odvojenom prikupljenog komunalnog otpada do 2022. godine (ili 44% koliki je bio za 2019.). Od ukupne količine odvojeno sakupljenog komunalnog otpada direktno na oporabu upućeno je 547.785 tona. Time je stopa oporabe komunalnog otpada u 2019. godini iznosila 30 posto, što je za 5 posto više nego u 2018. godini kada je iznosila 25 posto (cilj za 2020.je 50%). Stopa recikliranja ukupnog komunalnog otpada iznosila je također 30 posto što je još uvijek niže od ciljanog udjela za 2020. godinu koji iznosi 50 posto. Stopa recikliranja za izdvojene četiri frakcije – metal, staklo, plastika i papir iz komunalnog otpada iznosila je 37 posto.

Deseti Waste Expo

Anamarija Matak pojasnila zašto su Hrvatskoj divlja odlagališta posebno veliki problem

Javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada u 2019. godini obavljalo je 217 tvrtki. Komunalni otpad odlagao se na ukupno 108 odlagališta, a obuhvat stanovništva organiziranim sakupljanjem komunalnog otpada iznosio je 99 posto – sve općine i gradovi su imali organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada. Prema podacima iz Izvješća o radu davatelja javne usluge u 2019. godini odvojeno sakupljanje barem jedne frakcije komunalnog otpada (papir, staklo, metal, plastika) provodilo se u 95 posto JLS-a (529 JLS-a), što je za 7 posto više nego u prethodnoj godini.

Tijekom 2019. na odlagališta u Hrvatskoj upućeno je ukupno 1.069.345 tona komunalnog otpada, a u susjednu Bosnu i Hercegovinu 3382 tona. Time je sveukupno na odlaganje upućeno 1.073.706 tona odnosno 59 posto nastalog komunalnog otpada, što je 7 posto manje nego u 2018. godini. Uz 59 posto nastalog komunalnog otpada upućenog na odlaganje i 30 posto oporabljenog otpada, ostatak od 11 posto ukupno nastalog otpada upućeno je na ostale postupke oporabe/zbrinjavanja.

Od 2005. do 2019. godine ukupno je evidentirano i prati se 317 lokacija službenih odlagališta, od čega se na 306 lokacija u navedenom razdoblju odlagao komunalni otpad. Od ukupnog broja aktivnih odlagališta pripremu sanacije prijavilo je 35 odlagališta, postupci sanacije u tijeku su bili na 32 odlagališta, status saniranih ima ukupno 39 odlagališta.

Nakon dovršenih postupaka sanacije, na 37 saniranih lokacija nastavlja se s odlaganjem na sanitarni način, dok su dva zatvorena tijekom 2019. godine. Gradska/općinska reciklažna dvorišta prijavila su ukupno 47.966 tona komunalnog otpada. Riječ je o povećanju od 35 posto u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog putem gradskih/općinskih reciklažnih dvorišta u 2018. godini.

Biootpad iz komunalnog otpada se odvojeno sakupljao u svega 31 posto JLS-a, a uglavnom je riječ o otpadu iz vrtova i parkova. Udio biootpada upućenog na oporabu iznosio je 14 posto što je povećanje od oko 4 posto u usporedbi s 2018. godinom. Količina odvojeno sakupljenog biootpada iznosila je 97.518 tona odnosno 19 posto ukupno nastalog komunalnog biootpada. Time nije dostignut nacionalni cilj prema kojem je planirano odvojeno prikupiti 40 posto mase proizvedenog biootpada koji je dio komunalnog otpada. Od ukupno nastalog biorazgradivog komunalnog otpada (1.132.614 tona), 28 posto je upućeno na oporabu, što je povećanje od 5 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Količina biorazgradivog komunalnog otpada odložena na odlagališta iznosila je 679.080 tona čime ciljevi vezani za smanjenje odlaganja biorazgradivog komunalnog otpada također nisu dostignuti.

Kada se na kraju pogledaju sve brojke, jasno je da u gotovo svim segmentima gospodarenja otpadom ostvaren napredak, ali presporim tempom da bi se postigli zadani nacionalni i EU ciljevi. Zbog toga će biti potreban dodatan napor kako bi se prvenstveno smanjila količina otpada te povećala svijest građana o važnosti izdvajanja korisnog otpada. Nužno je i poboljšanje postojeće i izgradnju nove infrastrukture za gospodarenje komunalnim otpadom, koja će omogućiti obradu sakupljenog otpada.