Proizvodnja većine važnijih vrsta povrća i voća u Hrvatskoj je povećana u prošloj godini, što potvrđuju i prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku po kojima se rast kreće i do 151 posto, primjerice kod jabuka, pri čemu treba imati u vidu i vremenske prilike koje su utjecale na urode u ranijim godinama.

Tako je po podacima DZS-a lani proizvedeno 112,2 tisuće tona jabuke, što je 151 posto više nego u godini prije kada je proizvodnja jabuka bila 44,7 tisuća tona. Prošle je godine u intenzivnoj proizvodnji za tržište proizvedeno 107 tisuće tone tog voća, dok je u ekstenzivnim voćnjacima, pretežito za vlastite potrebe, proizvedeno 5,2 tisuće tona jabuka.

Krušaka je lani proizvedeno 52 posto više nego 2012., ili 5,26 tisuće tona, a većina je te proizvodnje, 3,5 tisuće tona, bila za tržište.

Šljiva je prošle godine proizvedeno nešto više od 32 tisuća tona, ili 113 posto više nego godinu prije, a jagoda 3,8 tisuće tona ili 66 posto više.

Proizvodnja višanja povećana je za 47 posto, na 8,7 tisuća tona, lješnjaka 1,4 tisuće tona ili 234 posto više, a marelica 901 tonu ili 14 posto više. Porasla je i proizvodnja smokava, za 9 posto, na 1,6 tisuća tona.

Službena statistika pad proizvodnje bilježi kod mandarina kojih je lani proizvedeno 40,3 tisuće tona, ili 21 posto manje nego godinu prije, te maslina kojih je proizvedeno 34,2 tisuće tona, što je godišnji pad za 33 posto.

Pala je i proizvodnja breskvi i nektarina, za 17 posto, na 5,1 tisuću tona, a trešanja i oraha za jedan posto.

Kod povrća je lani najviše porasla proizvodnja krastavaca i kornišona, za 48 posto, na 9,9 tisuća tona.

Proizvodnja bijelog kupusa je porasla 34 posto, na gotovo 31 tisuću tona, lubenice za 32 posto, na 23 tisuće tona, rajčice za 12 posto, na 28,5 tisuća tona, poriluka za 14 posto, na tisuću tona, dinje za 19 posto, na 4 tisuće tona, graha 11 posto, na 3,2 tisuće tona, paprike za 3 posto, na 15 tisuća tona itd.

Istodobno je najviše pala proizvodnja mrkve, za 64 posto, na 5,2 tisuće tona. Mrkve je pritom za tržište proizvedeno 3,9 tisuća tona, a preostalo se odnosi na proizvodnju u povrtnjacima pretežno za vlastite potrebe.

Proizvodnja luka i češnjaka smanjena je za 11 posto, na 24,4 tisuće tona, cvjetače i brokule za 18 posto itd.

Statistika bilježi i pad proizvodnje grožđa, za 3 posto, na 182,2 tisuće tona, a riječ je o proizvodnji na 28 tisuća hektara.