Osječka Saponia u prva je tri kvartala ove godine ostvarila 487,4 milijuna kuna prihoda od prodaje, što je u odnosu na prošlu godinu za četvrtinu više. Ukupni prihodi premašili su 495 milijuna i u odnosu na lanjskih 403 milijuna veći su 22 posto. Istodobno, ukupni rashodi bilježe i nešto brži rast (sa 365 na 460 milijuna), što je u najvećoj mjeri rezultat snažnog rasta troškova prodane robe.

“Organski rast rezultat je provođenja ugovora o distribuciji proizvoda Saponije, Kandita i Koestlina, što je rezultiralo rastom prihoda od prodaje za 25 posto. U promatranom razdoblju ostvarena je EBITDA u iznosu od 48,6 milijuna kuna”, ističu u Upravi Saponije na čelu s Dajanom Mrčelom.

U komentaru rezultata ističe se da brendovi Saponije čine 71 posto prihoda od prodaje, dok proizvodi Kandita u prihodima od prodaje sudjeluju s 20 posto, a Koestlina s devet posto.

Na izvoznim tržištima pak Saponia bilježi rast prihoda od prodaje za dva posto, a u ukupnoj strukturi prodaje brendova Saponije izvoz nosi 46 posto. U strukturi prodaje brendova Saponije ova je godina u pogledu omjera segmenta robe široke potrošnje (FMCG) i industrijske i institucionalne potrošnje (I&I) kao segmenta namjenjenog profesionalnom održavanju higijene donijela povratak na predpandemijski obrazac, ističu u kompaniji.

Navode i da proizvodi Saponije iz FMCG segmenta bilježe rast prihoda od prodaje za dva posto u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, dok je u I&I segmentu ostvaren pad prodaje u odnosu na 2020. kad su se u cijeloj regiji, zbog neutemeljenog straha od nestašice, stvarale zalihe u kućanstvima.

Globalni poremećaj dobavljivosti sirovina te trend rasta njihovih cijena predstavlja izazov s kojim se gospodarstvo, pa i Saponia, susreće od početka ove godine. “Pravovremenim narudžbama i ugovorenim količinama repromaterijala s dobavljačima, relativno smo mirno prebrodili prvo polugodište, dok se rizik rasta cijena inputa u trećem kvartalu postupno materijalizira”, objašnjavaju u Upravi.

Troškovni pritisci odražavaju se kroz rast cijene materijala izrade, značajno povećanje troškova energenata, kao i povećanje materijalnih prava radnika te investicije u marketinške kampanje na više tržišta.

Primjenom novog kolektivnog ugovora od 1. srpnja, kažu, prosječne neto plaće zaposlenika povećane su 12 posto, a projicirana masa bruto 2 plaće u odnosu na ostvarenje 2020. raste 17 posto. Dogovoreni paket mjera stoji više od 11 milijuna kuna na godišnjoj razini. U trećem kvartalu prosječna neto plaća iznosila je 5608 kuna, dok je prije novog KU-a iznosila 4840 kuna.

Vezano uz financijski položaj društva izvješće pokazuje da neto radni kapital iznosi 169,6 milijuna kuna, dok je neto dug na 12,6 milijuna, a omjer neto duga i EBITDA 0,1. Tijekom prva tri kvartala otplaćeno je 40,4 milijuna kuna kreditnih i leasing obveza.

U Upravi napominju i kako su s obzirom na očuvan i unaprjeđen kreditni rejting poslovne banke koje kreditno prate Saponiju iskazale spremnost za prilagodbu, tj. smanjenje kamata za kreditne linije. Aranžman financiranja po nižim kamatnim stopama je već realiziran.

Istodobno, pravovremenom naplatom potraživanja ostvareni su novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti koji, tvrde, omogućuju uredno plaćanje obveza dobavljačima, podmirenje poreznih obveza i plaća zaposlenih.

Komentirajući rezultate Mrčela ističe i ostvareni CAPEX od 25,3 milijuna kuna. Investirano je, kaže, u proizvodnu opremu, logistički centar i digitalizaciju poslovanja. Kao važnu odluku apostrofira i ulaganje u energetski obnovljive izvore energije, a investicijski ciklus uključuje i nastavak procesa digitalne transformacije kroz implementaciju SAP rješenja.

Tijekom rujna Saponia d.d. i Koestlin d.d. potpisali su ugovor o prodaji dionica Maraske tvrtki Stanić Beverages, a očekuje se da će se prodaja realizirati najkasnije za tri mjeseca, odnosno do kraja siječnja iduće godine.

Na razini Grupe Saponia konsolidirani prihodi za prvih devet mjeseci (koji uz Marasku uključuju Kandit i Mercos) ostvareni su u iznosu 643 milijuna kuna. To je tek blago povećanje u odnosu na prošlu godinu, ali je neto dobit Grupe povećana za gotovo 10 posto, na 45,5 milijuna kuna.

Inače, cijena dionice Saponije na kraju rujna je iznosila 795 kuna ili 89 posto više nego na kraju prošle godine, čime je tržišna kapitalizacija premašila 520 milijuna. U listopadu je burzovna cijena dodatno porasla, na trenutnih 830 kuna, pri čemu je u proteklih mjesec dana dionicom ostvareno nešto više od 2,5 milijuna kuna prometa.