Sa zahuktavanjem turističke sezone već poslovično buja i promet u maloprodaji. U srpnju je u odnosu na mjesec prije nominalno porastao 14,1 posto, a realno, računajući utjecaj kretanja cijena, i nešto više – 15,4 posto. Ti postoci proizlaze iz usporedbe izvornih podataka o prometu od trgovine na malo. Ovisno o obuhvatu i metodologiji, usporedbe maloprodajnog prometa mogu dati i drugačiji rezultat. Tako se, primjerice, u ovotjednom blic-osvrtu Eurostata na srpanjski volumen (promet) maloprodajnog sektora u zemljama članicama EU Hrvatska navodi kao jedna od članica s najvećim padom na mjesečnoj razini.

Iz drugog kuta

Eurostat je pritom uspoređivao sezonski i kalendarski prilagođene podatke, i to na ukupan promet što ga ostvaruju svi poslovni subjekti kojima je trgovina na malo pretežna djelatnost (prema NKD-u), a ne na promet od maloprodaje, neovisno o pretežitoj djelatnosti poslovnih subjekata koji su ga ostvarili.

Tako uspoređujući mjesečne podatke, zaključeno je kako je “među državama članicama za koje su dostupni podaci najveći pad ukupnog prometa u trgovini na malo zabilježen u Njemačkoj (-1,2 posto), Hrvatskoj (-1,1 posto), Estoniji i Austriji (-1%), dok se najveće povećanje bilježi u Sloveniji (+ 1,4%), Rumunjskoj i Švedskoj (+ 1,2%)”.

Uz taj Eurostatov obuhvat i na razini cijele EU volumen trgovine na malo u srpnju je u odnosu na lipanj (sezonski i kalendarski prilagođeno) pao za 0,2 posto, i to uglavnom kao rezultat pada kod motornih goriva (za 0,6%) i kategorije Hrana, pića i duhan (za 0,2%), dok su neprehrambeni proizvodi zadržali razinu iz lipnja.

Na godišnjoj razini srpanjski je indeks prometa u trgovini u EU (kalendarski prilagođeno) realno porastao 2,7%, a prema usporedivim podacima u Hrvatskoj je ojačao šest posto. To je ipak nešto manji godišnji porast od 7,8 posto zabilježenih u lipnju.

Dobre prognoze

Kumulativno gledano, promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u sedam mjeseci ove godine je, prema izvornim podacima, nominalno gotovo sedam, a realno 4,6% veći nego lani, dok kalendarski prilagođeni podaci sugeriraju realni rast od 5,1 posto.

S obzirom na pokazatelje turističke sezone, očekuje se da će trgovina i u ostatku trećeg kvartala pokazati solidne stope rasta. A time bi rast privatne potrošnje kao najveće sastavnice BDP-a na razini cijele godine mogao ispasti i veći od 3,8% ostvarenih u prvom polugodištu.