U Hrvatskoj je u rujnu promet u trgovini na malo realno porastao 1,4 posto na godišnjoj razini, znatno više nego u kolovozu, što je bolji podatak nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u rujnu, prema kalendarski prilagođenim podacima, nominalno porastao za 0,6 posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je brži rast u odnosu na kolovoz, kada je potrošnja porasla blagih 0,3 posto, ali i veći od očekivanja.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku su očekivala pad potrošnje u rujnu za 0,1 posto na godišnjoj razini. Pritom je jedan očekivao rast od 0,8 posto, jedan stagnaciju, a dvojica pad u rasponu od 0,3 do 0,7 posto.

"Snažniji rast potrošnje na godišnjoj razini djelomično je posljedica niske baze, uzme li se u obzir da je u rujnu prošle godine promet u trgovini na malo zabilježio realan godišnji pad od 0,5 posto, dok je u rujnu 2012. pad iznosio 4,5 posto. Osim toga, rastu trgovine na malo vjerojatno je pridonio i rujanski rast prodaje novih automobila“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

U odnosu na kolovoz, u rujnu je, prema desezoniziranim indeksima, promet od trgovine na malo nominalno porastao za 0,2 posto, dok je realno pao za 0,3 posto.

"Realnom padu na mjesečnoj razini pridonio je svakako završetak glavne turističke sezone, odnosno značajno smanjenje broja dolazaka i noćenja turista. Broj dolazaka turista je za gotovo 60 posto niži, dok je broj noćenja za 65 posto niži u odnosu na kolovoz", navode analitičari RBA.

Sezonski utjecaj turističkog sektora oslikava se i na podatke prema izvornim, neprilagođenim indeksima koji ukazuju na pad prometa u trgovini na malo na mjesečnoj razini za 12,3 posto nominalno, odnosno 13,2 posto realno.

A kako je turistička sezona završila, idućih mjeseci teško je očekivati značajniji oporavak potrošnje, s obzirom da će ponajviše ovisiti o domaćoj potražnji.

"Unatoč iznadočekivanoj rujanskoj stopi rasta prometa u trgovini na malo, na razini ove godine očekujemo vrlo blagu godišnju stopu rasta od 0,2 posto, pri čemu će negativan doprinos i dalje dolaziti od visoke razine potrošačkog pesimizma i slabih izgleda za pozitivne pomake na tržištu rada", zaključuju analitičari RBA.