Potrošnja raste do 2 posto, a PDV-a više čak 13 posto

Autor: Jadranka Dozan , 12. svibanj 2015. u 15:30
Već gotovo pola godine ne zna se kako stvari stoje s državnom blagajnom/Igor Kralj/PIXSELL

Na kraju travnja PDV je nadmašio lanjski skor za ukupno 1,5 milijardi kuna.

Blagi oporavak osobne potrošnje dobio je potvrdu i u najnovijim podacima o prometu u maloprodaji. Državni zavod za statistiku potvrdio je preliminarne procjene o rastu prometa od trgovine na malo u ožujku u odnosu na isti mjesec lani za 1,1 posto realno, što s obzirom na cijene znači nominalni porast od 0,4 posto.

U odnosu na stope rasta maloprodaje u siječnju i veljači (2,1 i 1,9 posto realno) ožujak na godišnjoj razini bilježi sporiji rast. No, čini se da to usporavanje ne smeta solidnom punjenju državne blagajne. Dapače, podpredsjednik Vlade Branko Grčić pohvalio se prošli tjedan da je tempo naplate PDV-a bio još bolji negoli u prva tri mjeseca, a kako su još neke prihodne stavke bile izdašnije nego lani, manjak državnog proračuna bio je, kako je rekao, čak 2,5 milijarde kuna manji. Jesu li manjem deficitu možda pridonijeli i manji rashodi, do daljnjega će ostati tajna. Dok su u prvom kvartalu prihodi od PDV-a bili milijardu kuna jači od prošlogodišnjih (9,7 prema 8,7 milijardi), na kraju travnja PDV je nadmašio lanjski skor za ukupno 1,5 milijardi. To znači da se u prva četiri mjeseca slilo više od 13,3 milijarde kuna odnosno gotovo 13 posto više nego u istom razdoblju lani. Toliki rast glavnog poreznog prihoda očito se teško može objasniti samo oporavkom potrošnje.

 

13mlrd.

kuna PDV-a ubrala je država u prva četiri mjeseca

Čak i ako se 326 milijuna kuna "starog" poreznog duga Ine (koji kompanija osporava, ali ga je u veljači morala uplatiti po rješenju Porezne uprave) odnosi na PDV i taj se iznos isključi iz usporedbe, to i dalje znači porast od oko 10 posto, što se također ne može objasniti samo porastom potrošnje. Ostaje, dakako, dio rasta pripisati i niskoj osnovici, odnosno relativno mršavoj berbi PDV-a u prva četiri lanjska  mjeseca, kad je zabilježen zaostatak od 1,2 milijarde u odnosu na prethodnu godinu. Međutim, jednako tako ove godine imamo slabiju bazu za PDV po osnovi (u prosjeku) nižih cijena goriva te pomaka u naplati tog poreza kod poduzetnika kojima je omogućeno plaćanje PDV-a po naplati faktura.

Zbog svega se o "fantomskom" rastu PDV-a raspredaju i tumačenja prema kojima je sektor energetike utršku PDV-a prisnažio i po osnovi manjih povrata pretporeza. S tim u vezi čuju se i tumačenja da je (i) Hrvatska elektroprivreda ove godine proračun okrijepila s osjetno više PDV-a nego lani. No, iako smo upit HEP-u s tim u vezi uputili još prošlog četvrtka, ni na požurnice u ponedjeljak nisu uspjeli složiti odgovor. Nažalost, sličan odnos prema javnosti imaju i u Ministarstvu financija. Očito ne smatrajući da je pravo građana da im se dostupnim učine koliko-toliko ažurni podaci o prikupljanju i trošenju javnog novca, na stranicama tog ministarstva posljednji se dostupni podaci o proračunu odnose još na studeni prošle godine. Dakle, već gotovo pola godine ne zna se kako stvari stoje s državnom blagajnom, iako je u međuvremenu statistika za (cijelu) 2014. prošla i notifikaciju bruxelleske administracije.

Ministri tu vrstu podataka prisvajaju kao svoju ekskluzivu koju proizvoljno doziraju birajući medij i trenutak (katkada i tako da užicaju 'vikend više' koji u usporedbama PDV-a zna poboljšati sliku). Uz takav pristup, pak, ostaje nagađati i što znači kada potpredsjednik Grčić kaže da je deficit u prva četiri mjeseca ove godine 2,5 milijarde kuna manji nego lani. Je li to zajedno s HZZO-om koji ove godine više nije dio riznice? Kako uopće posluje HZZO nakon što je izdvojen, je li možda u plusu?

Prema svemu sudeći, koliki je manjak središnje države u prvoj trećini ove godine godine ipak se ne zna. Sigurno je tek da je, prema europskoj metodologiji, lani ispao 20 milijardi kuna, odnosno znatno veći nego što to sugeriraju brojke kojima se tijekom godine barata u Ministarstvu financija. Kad je posrijedi europska metodologija, Europska komisija za ovu nam je godinu predvidjela deficit opće države na razini 5,6 posto BDP-a (nasuprot lanjskih 5,7 posto) pa ostaje tek poželjeti da dosadašnji tempo prihoda potraje što dulje i da u EK to nisu ukalkulirali u svoje prognoze.

Komentari (4)
Pogledajte sve

ako nam je tobože tako super, zašto je onda SDP-ova vlada bezobrazno digla trošarine i time cijenu goriva poskupila sa 8,7 na preko 10 kn????

Ne valja kada je 1,5% – malo, statistička pogreška……
Ne valja kada je 13% – puno, sumnjivo je to, nešto muljaju….
Baš me zanima s kojim vladama uspoređujete nedovoljnu transparentnost u objavljivanju podataka.
Pa do ove vlade smo istinite podatke doznavali tek kada bi pala vlada i završila na sudu.
Usput, nije vlada ta koja puni proračun, nego građani!
Imajte malo više povjerenja i optimizma u Hrvatske građane.

@prokurist
-> nisi ti kriv

Dignu cijene 8% i hvale se povećanjem osobne potrošnje za 2%!? zbilja nije ni čudno da je ovakva država pored ovakvog novinarstva..

New Report

Close