U ambijentu nepredvidiva tijeka pandemije jako je teško prognozirati i planirati pa je i uz jučer usvojeni prijedlog državnog proračuna za iduću godinu na sjednici Vlade jače nego inače istaknuto kako on odražava tek osnovni scenarij.

On je pak više-manje ostao na tragu makroekonomskih pretpostavki iz rujanskih Smjernica za izradu proračuna, rađenim na epidemiološkoj slici s kraja kolovoza koja se u međuvremenu globalno pogoršala. Kako bilo, pretpostavke pri izradi proračuna odražavaju očekivanje povratka na lanjsku razinu gospodarske aktivnosti potkraj 2022., a za neke sastavnice BDP-a tek 2023. godine.

Nakon ovogodišnjeg pada BDP-a od 8 posto iduće se očekuje stopa rasta od 5, a potom u naredne dvije godine 3,4 odnosno 3,1 posto gospodarskog rasta. Najveći doprinos rastu dogodine bi trebao doći od oporavka izvoza robe i usluga (ponajprije turizma) koji bi, kao i ovogodišnji pad, trebao biti dvoznamenkast.

No, kako se istodobno očekuje i rast uvoza, doprinos neto izvoza rastu BDP-a ipak će u konačnici biti manji od onoga koji se očekuje od osobne potrošnje. Potrošnja kućanstava bi nakon ovogodišnjeg pada za 6,3 posto iduće godine, prema očekivanjima Vlade, trebala porasti 4,5 posto.

Kod investicija očekivanja su nešto skromnija; nakon procjene pada za ovu godinu, iduće se računa s rastom manjim od četiri posto.

Ukupni prihodi proračuna tako su za 2021. planirani na 147,3 milijarde kuna ili 12,3 posto više u odnosu na novi plan za ovu godinu. On je pak u odnosu na prošlu godinu na kraju smanjen za gotovo devet milijardi, i to kao rezultat 12 milijardi kuna manjih prihoda od poreza i doprinosa, ali uz istodobno povećanje prihoda od pomoći EU.

S druge strane, ukupni rashodi iz svih izvora dogodine se planiraju na nepunih 158 milijardi kuna, što je povećanje za dvije milijarde ili 1,3 posto više od rebalansiranog plana za 2020.

No, ministar Zdravko Marić naglašava kako se rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit (iz općih prihoda i primitaka) planiraju na 118,4 milijarde, što je 3,6 milijardi kuna manje od novoga plana za 2020.

Za razliku od ove godine kada, je od 8,1 milijarde isplata po Covid-mjerama 5,4 financirano iz izvora koji utječu na deficit, prema planu za iduću godinu 2,1 milijarde kuna po tim mjerama planira se financirati iz sredstava EU (React EU), a iz izvora koji utječu na deficit samo 100 milijuna kuna.

U Katančićevoj su izračunali i da, kad se utjecaj korona-mjera isključi iz rashoda, ukupni rashodi financirani iz općih prihoda i primitaka proračuna opće države dogodine povećavaju za 1,7 milijarde kuna ili 1,5 posto.

Dodatno produbljivanje Covid-krize predstavlja velik rizik koji je trenutno teško procijeniti, a negativno bi se odrazio na prihode proračuna kao i na potrebe gospodarstva za dodatnim mjerama”, ističe ministar financija Zdravko Marić.

U planiranju državnog proračuna stoga, kaže, cilj ostaje održivost javnih financija, uz kontrolu rashoda koji se financiraju iz tzv. općih prihoda i primitaka te nastavak poreznog rasterećenja. Pritom u smislu oporavka generalno na važnosti dobivaju sredstva Europske unije.

Osim samog proračuna EU idućih godina ona uključuju i kombinaciju grantova i zajmova iz fonda za oporavak u okviru instrumenta EU Next Generation, a u našem slučaju tu su i značajna sredstva iz Foda solidarnosti za obnovu nakon potresa.

Hrvatskoj će tako na raspolaganju za strateške, razvojne i reformske projekte biti ukupno 23,5 milijardi eura ili oko 176,3 milijardi kuna, dok za obnovu potresom oštećenih područja može računati na 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti.

Osnovni scenarij makroekonomskih i proračunskih kretanja trebao bi rezultirati i vraćanjem razine javnog duga i deficita na silaznu putanju.

Nakon što se prošlogodišnji pozitivan saldo opće države (0,4%) preokrenuo u čak 8% manjka u ovoj godini, dogodine se računa na povratak ispod maastrichtskih tri posto (na 2,9%) deficita, dok bi se javni dug nakon lanjskog svođenja na 72,8 te ovogodišnjeg skoka na 87,3 posto BDP-a iduće godine trebao spustiti na 85,3 posto. Po dva postotna boda smanjenja predviđa se i za naredne dvije godine.

Rashodne stavke proračuna

Kad su posrijedi rashodne stavke proračuna koji utječu na fiskalni saldo, najveća se povećanja iduće godine (u odnosu na rebalansirani plan za ovu) očekuju slijedom poreznog rasterećenja u oporezivanju dohodaka, čiji se efekt procjenjuje na dvije milijarde kuna.

Zbog toga se u proračunu predviđa 1,5 milijardi kuna više na ime kompenzacija jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Za blizu pola milijarde (493 mlrd. kuna) planirano je dogodine povećanje rashoda za zaposlene (uključujući i školstvo), s tim da su ti rashodi približno toliko povećani i u okviru ovogodišnjeg rebalansa. Nadalje, nešto manje od 435 milijuna kuna povećanja odnosi se na učešća za EU pomoći, a k tome će i za doprinos proračunu EU trebati izdvojiti oko 375 milijuna kuna više nego ove godine.

Najveća pojedinačna stavka na strani rashoda, mirovine, jedna je od onih s najpostojanijim rastom, a iduće godine za mirovine se planira 391 milijun kuna više od revidiranog ovogodišnjeg plana.

Nadalje, po približno 300 milijuna kuna povećavaju se rashodne stavke jamstvene pričuve (dosad se planirala na izdacima) te one za potres (sredstva za obnovu privatnih kuća i zajam Svjetske banke), s tim da je uz potres odnmosno utjecaj Zakona o obnovi vezano i povećanje od 214 milijuna kuna za tzv. decentralizirane funkcije.

Naknade za starije, porodiljni…

Kako od iduće godine kreće i s primjenom nacionalne naknade za starije, u proračunu 2021. to se odražava na povećanje za 134,2 milijuna kuna, dok se 115 milijuna povećanja planira za ostale socijalne pomoći, a nešto manje od 100 milijuna za dodatne porodiljine dopuste.

S obzirom na nepredvidiv razvoj situacije s pandemijom koronavirusa, lako je pretpostaviti da se ni dogodine neće ostati na izvornom plan proračuna i da će se i on u hodu prilagođavati. Za početak, ovaj prijedlog proračunskog okvira treba na ogled i izglasavanje u Sabor.