Listu najvećih poduzeća prema prihodima u Hrvatskoj u pravilu predvode energetske kompanije, a mjesta u vodećoj desetorci uz njih zauzima samo još nekoliko trgovačkih lanaca. Tako je bilo i prošle godine; u top 10 su se našla tri najveća – Konzum, Lidl i Spar. Od daljnjih pet mjesta rang-liste najvećih društava u Hrvatskoj dva su zauzeli četvrti i peti trgovački lanac na našem tržištu – Plodine i Kaufland.
Među prvih 20 su i Studenac i Tommy koji su međusobno zamijenili mjesta u poretku, a što je ponajprije rezultat integracije dviju novijih u nizu akvizicija koje je Studenac realizirao posljednjih godina. Uz uobičajene tržišne silnice, a već duže vrijeme u prvom planu su one vezane uz inflaciju i cjenovne pritiske, poslovanje tog sektora u 2023. obilježili su i izazovi koje su donijele promjene regulatornog okvira.
Izmjenama Zakona o trgovini s početka lanjskog srpnja na snagu su stupila nova pravila, među kojima je najviše rasprava izazvala ona oko rada nedjeljom koji je ograničen na 16 nedjelja u godini. Kako je to lani u primjeni bio samo pola godine, tek ove godine očekuju se puni efekti novog režima. Pored toga, u okviru mjera za zaštitu građana od rasta cijena Vlada je nakon limitiranja cijena osam osnovnih živežnih namirnica u ožujku, u rujnu prošle godine uvela dodatno administrativno ograničenje cijena kojim je obuhvaćeno 30 osnovnih (pretežito prehrambenih) proizvoda.
Dvoznamenkast rast
Ipak, makroekonomski uvjeti, od rasta turističke potražnje do rasta plaća i zaposlenosti, u konačnici su poticajno djelovali na nastavak rasta sektora maloprodaje. U cjelini gledano, poslovni prihodi zadržali su dinamiku rasta iz prethodne godine, a to znači iznad srednjoročnog prosjeka. Uz nominalni rast prihoda koji je uvelike bio pod utjecajem rasta maloprodajnih cijena, na razini sektora poboljšana je i profitabilnost, što se očitovalo primjerice u najvišoj razini EBITDA marže (više od 8%) u srednjoročnom razdoblju.
Vodeći maloprodajni lanci robe široke potrošnje koje građani preferiraju pri kupnjama ‘špeceraja’ lani su mahom zabilježili dvoznamenkast rast prihoda, a redom su iskazali i rast profita, pri čemu su najveći skok dobiti iskazali Plodine, Kaufland i Tommy. Osim toga, najveći trgovci su pojačli i investicije, od onih u širenje prodajne mreže do logističko-distributivnih centara, digitalizacije… Prošlu godinu zaključili su i s više zaposlenih. Prihodi vodećih trgovaca u pravilu su rasli osjetno više od stope inflacije.
Njezine godišnje krivulje tijekom cijele 2023. bile su u silaznoj putanji, s početkih 13 na 4,5 posto potkraj godine. Time se prosječna inflacija spustila na i dalje visokih 8 posto (s 10,8% godinu prije). No, istodobno su nominalne plaće i ukupna primanja zaposlenih rasli po osjetno većim godišnjim stopama, nastavljen je rast zaposlenosti, a ubrzali su i gotovinski krediti. Sve to, a posebice, oporavak realnih plaća, potaknulo je potrošački optimizam, a rastu potrošnje značajno je pridonijela i ona turistička, u okviru još jedne solidne sezone.
Potrošački sentiment
Osobna potrošnja je s 3,1 realnog rasta bila komponenta BDP-a s najvećim doprinosom njegovu lanjskom rastu. Isto vrijedi i za ovu godinu, s tim da je s popuštanjem cjenovnih pritisaka te dodatnim povećanjem prosječnih plaća potrošnja kućanstava dodatno ubrzala; u prvom polugodištu na šest posto međugodišnjeg rasta.
Ukupna potrošnja kućanstava uvelike se reflektira upravo u kretanju prometa u maloprodaji. Prema DZS-u, ukupan promet od trgovine na malo nominalno je lani porastao 12,5 posto, a računajući utjecaj rasta cijena realno je povećan 3,7 posto. Pritom više od trećine prometa nosi prodajna mreža trgovačkih lanaca ili tzv. nespecijalizirane prodavaonice pretežno živežnim namirnicama. U strukturi ukupnog maloprodajnog prometa one su, kao i godinu prije, participirale gotovo 36 posto, a nominalni promet im je porastao za gotovo 14 posto (nakon +13% u 2022. kad je prosječna inflacija bila znatno viša).
Podaci o fiskaliziranim prometima, pak, pokazali su da su lani – što karticama, što “kešom” – u djelatnosti trgovine na malo (bez motornih vozila) plaćeni računi vrijedni 18,6 milijardi eura, što je godišnji rast od 15 posto. S jedne strane, to odražava utjecaj cijena, a s druge stvarno povećanje potrošnje, uključujući i solidan doprinos potrošnje inozemnih turista.
Taj rast ostvaren je uz neznatno manji broj izdanih računa, ali to je prije svega rezultat smanjenja broja transakcija u segmentu neprehrambene trgovine, dok je primjerice u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito hranom, pićem i proizvodima za kućanstvo zabilježeno više računa. Putem fiskalnih blagajni super- i hipermarketa izdano ih je 3,7 posto više, a vrijednost im je premašila je 9,4 milijarde eura – 17,5 posto više nego u 2022. U toj kategoriji razlika rasta broja i vrijednosti računa tek je nešto veća od inflacije cijena hrane za proteklu godinu (prema DZS-u, oko 13 posto), s tim da trgovci nerijetko zapažaju da potrošači danas općenito više paze na akcijske cijene.
Konzum na 1,9 milijardi eura
Dugogodišnji maloprodajni lider u Hrvatskoj, Konzum, prihode je povećao gotovo 18 posto, čime je stigao nadomak 1,9 milijardi eura. U njegovoj prodajnoj mreži koja se sastoji od 630 prodavaonica raznih formata (od čega 70-ak tzv. super formata te 44 maxi) dnevno kupuje oko pola milijuna ljudi, a otprije ima i ima online prodaju. Od glavna četiri konkurenta brži rast prihoda lani je zabilježio samo Spar.
Uz stabilnu EBITDA maržu operativna dobit Konzuma u apsolutnim iznosima povećana je za 9,2 milijuna eura, na više od 147,3 milijuna, dok je neto dobit iznosila 18,4 milijuna eura ili četiri posto više nego godinu prije. Usto, značajno su smanjene obveze po kreditima i zajmovima, što je rezultiralo smanjenjem omjera neto duga i EBITDA-e (na 3,2x). Ostvarene rezultate u Konzumu tumače kao potvrdu
uspješne prilagodbe brojnim izazovima, a uz iskustvo i predanost optimizaciji poslovnih procesa tome je, kažu, pridonijelo i to što je Konzum dio Fortenova grupe. S oko 11 tisuća zaposlenih on je i jedan od najvećih poslodavaca u državi. S obzirom na opći nedostatak radne snage, vodstvo kompanije ne propušta naglasiti važnost zaposlenika i brigu o njihovim materijalnim pravimama. Tako u Upravi koju predvodi Zoran Mitreski ističu da je u 2023. u materijalna prava zaposlenih uloženo više od 45 milijuna eura. Istodobno, u 2023. je u širenje i modernizaciju mreže usmjereno više od 25 milijuna eura. Uz 16 novih prodavaonica, osam su ih potpuno preuredili, a pohvalili su se i prvom SMART prodavaonicom u ovom dijelu Europe.
I dobit i plaće najveće u Lidlu
“Kao odgovoran poslovni subjekt podržali smo sve mjere ublažavanja inflacije koje je donijela Vlada RH, a dodatno smo zaključali cijene više do 1200 proizvoda te osigurali povoljnije cijene putem MultiPlusCard kartice. Uza sve, trajan nam je fokus i na jačanje suradnje s domaćim dobavljačima”, naglašavaju u Konzumu.
Drugi trgovački lanac po veličini, Lidl, u prošloj je godini (njemu se inače fiskalna ne poklapa s kalendarskom) ostvario je upola manji postotni rast prihoda nego godinu prije kad je povećanjem za više od petine premašio milijardu eura. Lani ih je uvećao za 11 posto, na nešto manje od 1,2 milijarde eura. Prodajna mreža mu je otvaranjem dviju trgovina u lanjskom listopadu stigla na 109 trgovina, a u proljeće ove godine završena je i velika investicija u novi logističko-distributivni centar.
Uz postojeća dva, u Jastrebarskom i Perušiću, novi je smješten u Križu, na istoku Zagrebačke županije, a ujedno je i najveći LDC u Hrvatskoj. Proteže se na 167 tisuća “kvadrata” i zapošljava 150 ljudi.
Uz nastavak unaprjeđenja poslovanja i optimiziranja procesa dostave, to ulaganje slijedi politiku održivosti na svim razinama i korak je u smjeru daljnjeg rasta i širenja poslovanja, istaknuto je prigodom otvaranja. S vrijednošću od čak 120 milijuna eura, to je i najveća investicija Lidla od dolaska na hrvatsko tržište prije 18 godina.
Lidl već duže vrijeme iskazuje i najveću neto dobit. Nakon 52 milijuna eura u 2022. lani je iznosila 56,6 imlijuna. Prednjači i visinom prosječne neto plaće koja premašuje 1500 eura, a blizu tome od ostalih lanaca samo je sestrinski mu Kaufland, dok ostali uglavnom još nisu prešli prag od tisuću eura prosječne neto plaće. No, pritom treba reći i da Lidl ima uvjerljivo najveći prihod po zaposlenom (gotovo 415 tisuća eura) među vodećim lancima, što pak odražava različite poslovne modele (Lidl se primjerice svrstava među diskontere) i strukturu prodajne mreže u smislu velikih/malih formata trgovina.
Tako su, primjerice, Lidl i Kaufland dio iste grupacije, njemačke Schwarz grupe, koja paralelno razvija diskontersku trgovinu i velike formate po kakvima je prepoznatljiv Kaufland sa svojih 48 prodajnih jedinica.
Dosad najveća dobit Kauflanda
Otvorenjem dviju novih poslovnica u 2023. stvoreno je oko 80 novih radnih mjesta u Varaždinu i Vodicama, a do kraja ove godine stvorit će se još toliko otvorenjem novih poslovnica u Splitu i Ivancu, tvrde u upravi Kauflanda. Ističu da je protekla godina počela s trećim povećanjem plaća i primanja zaposlenika u razdoblju od samo jedne godine.
“Bruto plaće i primanja svih zaposlenika od ožujka 2023. porasla su u prosjeku za više od 8 posto, a s početkom 2024. ponovno su povećane, i to za prosječno 12,5 posto. Svim zaposlenicima usto isplaćuje 400 eura božićnice, 100 eura uskrsnice i regres od 100 eura, a dva puta godišnje i neto nagradu za radne rezultate prosječnog iznosa 330 eura”, podcrtavaju.
Istodobno, ukupne investicije Kauflanda u 2023. premašile su 60 milijuna eura. Od toga je gotovo 20 milijuna eura uloženo u proširenje logističko-distributivnog centra u Jastrebarskom s dodatnim objektom od 16.000 četvornih metara, čime ukupna površina sada iznosi 92.000 “kvadrata”.
Prošle godine Kaufland je povećao prihode za 14 posto, na više od 738 milijuna, čime drži peto mjesto među vodećim igračima na FMCG (Fast-Moving Consumer Goods) tržištu u Hrvatskoj. A nakon što je prvu dobit od dolaska u Hrvatsku iskazao tek prije pet godina, lanjska je bila najveća dosad – 13,5 milijuna eura, što je primjerice tek čertvrtina lanjske dobiti Lidla ili Plodina.
Kao jedan od vodećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj svjesni su, kažu, društvene odgovornosti te raznim projektima podržavaju lokalne sredine u kojima posluju. Uz npr. Kaufland školu voća i povrća, ove je godine pokrenuto i partnerstvo s 50 dobrovoljnih vatrogasnih društava u raznim krajevima Hrvatske kojima je donirano 250.000 eura.
Tvrtka Spar Hrvatska, koja je rastom prihoda od 20 posto stigla nadomak milijardu eura te se time učvrstila na trećem mjestu po prihodima, iskazala je pak skromnih 790 tisuća eura dobiti, i to nakon ‘minusa’ prethodne godine. No, kompanija je istodobno u velikoj investiciji, i to (kao i Lidl i Kaufland) u logističko-distributivni centar. S gradnjom centra u Donjoj Zdenčini krenulo se prije dvije godine, a uskoro se očekuje i njegovo otvorenje. Riječ je o najvećem strateškom projektu Spara vrijednom više od 100 milijuna eura.
Inače, u nešto manje od dva desetljeća prisutnosti austrijske grupacije Spar na hrvatskom tržištu, broj zaposlenih u Spar supermarketima i Interspar hipermarketima (u 52 grada) premašio je 4600. Kao i u drugim lancima u inozemnom vlasništvu, uz vlastite robne marke rado ističu suradnju s domaćim prozvođačima, apostrofirajući pritom i podršku koju im pružaju u izvozu putem prodajne mreže Spara na okolnim tržištima.
Riječke Plodine u 2023. su obilježile 30 godina poslovanja, a obljetnica obilježena je nastavkom ubrzana širenja prodajne mreže koja je povećana sa 117 na 130 supermarketa. To je pridonijelo i 13-postotnom rastu prihoda, na 890 milijuna eura, što kompaniju Mile Ćurkovića učvršćuje na četvrtom mjestu liste najvećih lanaca. Ipak, rezultatski se u slučaju Plodina najviše ističe porast neto dobiti – za čak 59 posto, na 52,2 milijuna eura. To je iznos dobiti od kojega je veća samo Lidlova.
Za ovu godinu planirano je otvaranje 15-ak marketa, rekao je prilikom otvaranja supermarketa u Pleternici početkom travnja Luka Ćurković, od prošle godine član Uprave. Mreža Plodina ove je godine već proširena i za nove trgovine, npr. u Lepoglavi, Donjoj Stubici, kao i nedavno u Privlaci kao 139. trgovini. S obzirom na najave, očito još nije kraj otvorenjima u 2024.
To pak znači i daljnji nastavak rasta broja zaposlenih, nakon 2023. u kojoj je povećan za 10%, na oko 4800 krajem godine. Rastu troškova osoblja pridonijelo je usto i povećanje plaća. Lani je prosječna neto uvećana 11 posto, na 970 eura.
I Studencu je 2023. godina obilježena postotnim rastom od gotovo 60 posto, ali u njegovu slučaju to se odnosi na prihode koji su time dosegnuli nepunih 660 milijuna eura. Dobar dio povećanja rezultat je pripajanja dviju ranije preuzetih tvrtki, Lonia trgovine i dubrovačkog lanca trgovina Pemo.
Studenac je, inače, najbrže rastući maloprodajni lanac u Hrvatskoj po prihodima u posljednjih pet godina i trgovac s najvećim brojem trgovina, ali uglavnom manjih formata, odnosno “dućana susjeda”. Sa širenjem nastavlja i u ovoj godini.
“Do sredine 2024. povećali smo broj trgovina u svojoj mreži na više od 1300 lokacija i time nastavili širiti ‘proximity’ koncept koji kupcima omogućava jednostavnu i brzu kupnju namirnica važnih za svakodnevni život”, kaže Dragan Baškarad, član Uprave za operativne poslove.
Cilj Metroa: 500 mil.€ do 2030.
U Studencu smatraju da i dalje postoji značajan potencijal za organski rast i daljnje akvizicije u Hrvatskoj. Napominje kako to potvrđuju i 73 vlastite trgovine otvorene u prvoj polovici ove godine, kao i uspješno privođenje kraju akvizicije lanca Decentia, čime je ojačana prisutnost Studenca u Zagrebu.
“Poslovni zamah ove smo godine nastavili i prvim iskorakom izvan Hrvatske: službenim iskazivanjem namjere za preuzimanjem slovenskog trgovačkog lanca Kea koji broji 32 trgovine. Tim poslovnim potezom postavljamo temelje za daljnju regionalnu prisutnost i koračamo prema poziciji vodećeg maloprodajnog lanca u regiji”, kaže Baškarad, dodajući kako Studenac i dalje ostaje usmjeren na svoj “jedinstveni format prilagođen specifičnim potrebama zajednice i lokalnim okolnostima”.
Kako je vlasnik Studenca fond iz poljske private equity grupacije Enterprise Investors, u javnosti se već neko vrijeme propituju i planovi vezani za izlazak iz te investicije. To se zasigurno razmatra, ali ako je suditi prema aktualnoj priči o iskoraku u Sloveniju, čini se da izlazak iz Studenca trenutačno nije na obzoru.
U slučaju splitskog Tommyja, vlasnika Tomislava Mamića, o mogućoj se prodaji uvelike raspredalo pretprošle godine (spominjalo se također međunarodne PE investitore), no u međuvremenu su te priče utihnule. I rezultatski stvari idu svojim tokom; uz 12-postotni rast prihoda (na 612 milijuna) Tommy je iskazao za čak trećinu veću dobit, odnosno 23,5 milijuna eura dobiti.
Metro svoj rast i tržišne udjele u značajnoj mjeri gradi na HoReCa poslovanju. “Trenutno opslužujemo 25 posto HoReCa tržišta. Zahvaljujući predanom radu svih naših djelatnika, kao i strategiji sCore, rastemo i brže od tržišta”, kaže Tomislav Smolčec, član Uprave tvrtke Metro Hrvatska. Prošle godine prihodi Metroa porasli su 18 posto, na nešto manje od 350 milijuna eura. Ubrzanju rasta znatno doprinose vlastite robne marke, čiji promet je u posljednjih osam godina utrostručen.
“Trenutno Metro robne marke obuhvaćaju oko 3300 artikala u svim kategorijama proizvoda, omogućujući nam da prilagodimo asortiman specifičnim potrebama kupaca. Važno nam je da naši proizvodi uvijek budu dostupni kupcima, bilo na policama veleprodajnih centara ili izravnom dostavom na njihova vrata”, objašnjava Smolčić. Cilj za nadolazeće razdoblje je, kaže, nastaviti rast. U Metrou su uvjereni da imaju čvrste temelje za ostvarenje dugoročnog cilja, a to je više od 500 milijuna eura prometa u Hrvatskoj do 2030. godine.
U križevačkom KTC-u, koji je i prije zakonskog ograničenja zatvorio vrata svojih trgovina nedjeljom, blagdanima i državnim praznicima, prošlu su godinu zaključili s 11 posto višim prihodima, odnosno s 278 milijuna eura. To smatraju uspjehom s obzirom na složena globalna događanja, promjene potrošačkih navika i izazove vezane uz pronalazak kvalitetne radne snage, kao i značajno povećanje cijena energenata te sve veću konkurenciju. “S jakim naglaskom na podršku domaćoj i lokalnoj proizvodnji i blizinu svojim kupcima, KTC se ističe svojim pristupom koji kombinira tradicionalnu trgovinu širokog asortimana, ali prateći moderne trendove. Program vjernosti s kontinuiranim rastom broja članova samo je jedan od njih”, kaže Daliborka Kranjčić, predsjednica Uprave.
Prednost KTC-a vidi u širokoj mreži trgovina u manjim gradovima i ruralnim područjima, gdje je on nerijetko i dalje vodeći maloprodajni lanac, kao i u lojalnosti kupaca. Uz trgovinu kao osnovnu djelatnost, tome pridonosi i ugostiteljska ponuda tvrtke te poljoprivredni asortiman i mreža benzinskih pumpi. U cilju održanja konkurentnosti, ističe Kranjčić, planiraju se daljnja ulaganja u modernizaciju poslovanja, digitalne platforme i optimizaciju opskrbnog lanca.
Prihodi dm-a rasli 25, Ikee 31%
U sferi trgovine neprehrambenom robom, već godinama najveći je trgovac lider u takozvanom do-it-yourself segmentu maloprodaje – Pevex. I prošle godine ostvario je rast prihoda veći od 15 posto, na 446 milijuna eura, što je znatno brže od Bauhausa (+9%) kao glavnog konkurenta. Pritom je Pevex iskazao i 26-postotni rast dobiti, na gotovo 44 milijuna eura. Nakon što su lani vodeći dioničari koji drže natpolovično vlasništvo bili pokrenuli postupak prodaje, ti planovi su pali u vodu, a zasad nema naznaka da se na tome ponovno radi. No zato je ove godine najavljen početak gradnje čak triju Pevex centara – u Zaboku, Gospiću i Đakovu, dok se proteklih godina držao tempo širenja za jedan godišnje (na 29 ukupno krajem 2023.).
Isto tako, vodeću poziciju na veledrogerijskom tržištu stabilo drži dm. Iza njega je još jedna godina iznadprosječnog rasta prihoda, ovaj put za 25 posto. Sličnim tempom rasle su i Müller trgovine i Bipa (24 i 26%), ali dm je time stigao na 373 milijuna eura, gotovo 70 milijuna više od Müllera i trostruko više od Bipe.
“U okruženju stalnih promjena navika kupaca i novih tehnologija, u fokusu nam je bila daljnja integracija offline i online poslovanja, a u ponudu dm online shopa uvrstili smo većinu OTC proizvoda koji su prije bili dostupni isključivo u odabranim prodavaonicama”, ističe Dario Klemar, prokurist i voditelj prodajne regije dm-a u Hrvatskoj. Ulaganje u ponudu rezultiralo je, kaže, porastom lanjskog prometa dm online shopa za 73 posto, pri čemu je više od polovice narudžbi realizirano putem aplikacije ‘Moj dm’ koju koristi više od 830.000 ljudi.
U maloprodajnom segmentu opremanja i uređenja doma, najveće prihode ostvaruje Lesnina koja je 13-postotnim rastom lani stigla na 183 milijuna eura. Emmezeta (Fliba), kao i godinu prije, u 2023. bilježi slabiji tempo rasta (9 posto, na 147 mil.) te ju je pretekla Ikea koja je prihode povećala čak 31 posto, na 153 milijuna eura.
Ove godine Ikea je proslavila desetu godišnjicu poslovanja u Hrvatskoj tijekom kojeg je konstantno povećavala prihode, a za to vrijeme njezina je robna kuća u Zagrebu zabilježila gotovo 18 milijuna posjetitelja. Kako bi njezini proizvodi bili dostupniji kupcima i klijentima iz drugih krajeva Hrvatske, kompanija je od 2017. do 2020. otvorila šest dostavnih centara – Rijeka, Split, Osijek, Dubrovnik, Zadar i Pula. Uz to, 2021. otvoren je i Studio za planiranje u Splitu. Već osam godina nudi mogućnost on-line naručivanja i plaćanja, a taj kanal danas čini više od trećine ukupnog prometa u Hrvatskoj, što je jedan od najvećih udjela internetske prodaje u ukupnim prihodima Ikee na tržištima u svijetu na kojima posluje (473 robne kuće u 63 države).
Od početnih 300, Ikea Hrvatska danas ima približno triput više zaposlenih. U cilju veće dostupnosti fokus i nadalje ostaje na razvoju višekanalne prodaje. Uz skoro otvaranje Studija za planiranje u Zadru, već se traže i druge lokacije, u drugim krajevima Hrvatske.
