U kolovozu su potrošačke cijene u Hrvatskoj pale za 0,3 posto na godišnjoj razini, već sedmi mjesec zaredom, što je posljedica nedostatka pritisaka od strane domaće potražnje, ali i deflatornih kretanja u okruženju.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u kolovozu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na srpanj za 0,1 posto, dok su u odnosu na kolovoz prošle godine pale za 0,3 posto.

To je već sedmi mjesec zaredom kako cijene padaju na godišnjoj razini, pri čemu se pad ubrzao, s obzirom da je u srpnju iznosio 0,1 posto.

„To je u skladu s našim očekivanjima, s obzirom na izostanak pritisaka sa strane domaće potražnje, ali i deflatornih kretanja zemalja u okruženju, uz izostanak pritisaka sa svjetskih robnih tržišta“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Padu potrošačkih cijena u kolovozu na godišnjoj razini najviše je pridonio pad cijena obuće i odjeće, za 4,2 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice čine udio od gotovo 30 posto, pale za 3,0 posto.

S padom od 0,6 posto slijede cijene pokućstva i opreme za kuću, dok su cijene ostalih dobara i usluga pale 0,5 posto.

S druge strane, najviše su na godišnjoj razini, 2,9 posto, porasle cijene alkoholnih pića i duhana, a slijede cijene rekreacije i kulture s rastom od 2,7 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga ojačale su, pak, 1,8 posto, dok su za 1,7 posto porasle cijene zdravstva, kao i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

S rastom od 1,0 posto slijede cijene prometa, dok su cijene komunikacija porasle 0,4 posto, a cijene obrazovanja 0,2 posto.

U prvih sedam mjeseci potrošačke su cijene u prosjeku bile za 0,3 posto niže u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a pad cijena sedam mjeseci zaredom nije zabilježen otkad su dostupni podaci DZS-a.

„Do kraja ove godine očekujemo iščezavanje negativnih godišnjih stopa rasta, iako će i dalje izostajati pritisak na rast cijena sa strane domaće potražnje. Stoga bi na razini cijele godine prosječna stopa inflacije potrošačkih cijena mogla zabilježiti stagnaciju u odnosu na 2013.“, zaključuju analitičari RBA.