Panel rasprava na 16. Konvenciji hrvatskih izvoznika pod nazivom ‘Hrvatski izvoznici: kako dalje?’, uz dobro znane probleme domaćeg gospodarstva, ove godine bavila se efektima pandemijske krize, poremećajima u dobavnim lancima, snažnim rastom cijena sirovina i najnovijom potencijalom prijetnjom na horizontu, inflacijom.

“Inflacija je za središnje banke pitanje svih pitanja. Duže od desetljeća imamo kontinuirano problem preniske inflacije, a sada imamo iznimno brz oporavak od pandemije kakav se nitko nije usudio prognozirati pa ponuda teško može zadovoljiti ogroman rast potražnje jer se stvaraju uska grla”, ističe glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić ilustrirajući prekide u lancima nabave u Kini, poznatu nestašicu mikročipova, redove pred lukama na koje i dalje utječe zdravstvena situacija koja pogađa tvrtke. Ističe da je proteklih godinu i pol života u pandemiji dovelo do primjetnog pomaka strukture potrošnje na štetu usluga.

“Preusmjerili smo se na dobra, povećana je štednja, proizvodni lanci su maksimalno prenapregnuti preusmjeravanjem potrošnje, primjetan je rast cijena nafte koje se vraćaju na prethodne razine, a rastu i cijene sirovina i ulazni troškovi, no nije isključen ni špekulativni rast cijena pojedinih dobara.

“Iduće godine očekujemo usporavanje inflacije kako se dobavni lanci budu normalizirali uz pretpostavku da se cijene nafte i sirovina neće povećavati. No, rizici su i dalje visoki”, kazao je Šošić.

Bitnu ulogu u raspletu situacije igrat će očekivanja inflacije, kaže glavni ekonomist središnje banke, jer dok ljudi očekuju veće cijene dobara i usluga, one se posljedično tome i prilagođavaju. Manje optimističan u prognozama inflacije je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago kojeg situacija neodoljivo podsjeća na nekontrolirani rast cijena od prije nekoliko desetljeća.

Ključ je u dobrom proizvodu

“Objektivno imamo znatnu inflaciju, usudio bih se reći dvoznamenkastu, ali se svi trude objasniti da je zapravo – nema. Sada je početak inflatorne spirale, ovdje se ne radi o inflaciji koja je posljedica dubioza u Hrvatskoj već svjetskim dubiozama i zato HNB ne može to rješavati”, kaže Bago.

Profesorica zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov istaknula je da, nakon skoka BDP-a u drugom kvartalu, gospodarstvo’izgleda jako dobro’.

“U trećem tromjesečju ne očekujem takav rast, smatram da do kraja godine neće biti novih zastoja. Optimistična sam, no čim počnete razgovarati s ljudima koji se bave virusom, shvatite da su još jako velike neizvjesnosti po pitanju epidemije. Sada je ključno da kriza nije nastupila zbog prezasićenosti tržišta, imali smo snagu aviona koji leti, no prisilno nas je prizemljilo.

Kada se oslobodimo regulatornih ograničenja i procijepimo se, jasno je da svijet može rasti po vrlo visokim stopama”, smatra Ivanov ilustrirajući svojim primjerom da se osobno veseli ponovno predavati studentima u dvorani.

Među najvećim preprekama propulzivnom rastu podcrtava mikronizaciju ekonomije i fokus na male tvrtke koje nemaju kapaciteta da budu lokomotive što za posljedicu ima manjak potencijala za ekonomiju obujma i stvaranje dodane vrijednosti.

(Pretjerani) naglasak na turizam, odnosno rentijerski način života od realno dva mjeseca duge turističke sezone, umjesto fokusa na cjelogodišnje proizvođačke djelatnosti i izvoz, mnogi ekonomisti detektiraju kao primarni izvor problema Hrvatske.

Velibor Mačkić, posebni savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za ekonomiju, smatra da je jedan dio gospodarstva rentijerski, a drugi kvazi-rentijerski koji povlači političke veze za realizaciju poslova.

“Stvari nisu crno-bijele, no postoji dio poduzetničkih aktivnosti koji nije produktivan u smislu stvaranja dodane vrijednosti”, kaže Mačkić. Rješenje začaranog kruga vidi u povećanoj transparentnosti ili u metaforičkoj ‘sjekiri’ kojom bi se sasjekla pretjerana oslonjenost ‘poduzetnika’ o poslovima s državom.

“Moj izbor je veća transparentnost koja može riješiti puno drugim naših problema. Primjerice, ovo što se sada događa na Baniji… Ako država ne može riješiti problem koji ljudi imaju, čemu služi država?”, pita se Mačkić.

Bez obzira na nagomilane strukturne distorzije, za mnoge naprosto manjka suvisle ekonomske politike, uspješni izvoznici poručuju da je baza uspješnog izvoza u suštini proizvod. “Ključ izvoza je u vama, u kvalitetnom proizvodu. Sve dodatno, poput poticaja države, je dobrodošlo”, znakovito je poručio predsjednik Uprave Vetropack Straže Tihomir Premužak, kompanije koja je proglašena najboljim izvoznikom u Srbiju u 2020.

Poremećaji na svjetskom tržištu, posebice u opskrbi sirovinama, snažno su se odrazili na prošlogodišnje poslovanje, a među kompanija koje su osjetile udarac je i Končar D&ST nagrađen za najboljeg velikog izvoznika u 2020. “U kratko vrijeme dogodio se velik porast cijena sirovina uz prekide u dobavnim lancima. Nije toliko problem kupiti, koliko dopremiti u tvornicu.

U svibnju nam je cijena bakra porasla 100 posto, a dio naših ugovora je u fiksnim cijenama zbog čega realno dođete u škare budući da su neki kupci otvoreni za dogovor, a neki nisu”, oslikava realnosti pandemijskog poslovanja predsjednik Uprave Vanja Burul.

Može li i kako država pomoći u okolnostima bez presedana?

“Država može stvarati uvjete za poticanje poslovanja, za to izdašno koristimo EU sredstva. Druga uloga države je stvoriti okvir da poduzetnicima doslovno smeta što je manje moguće. Radimo na oba segmenta, možda ne možemo u potpunosti biti zadovoljni jer uvijek ima prostora za brži rad državne uprave”, kazala je državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman.

Osvrnula se na izmjene zakona o poticanju ulaganja kojima će se tvrtke koje ulažu u, primjerice, proizvođačke djelatnosti, osloboditi u narednih 10 godina obveze plaćanja poreza na dobit u iznosu 50 do 100 posto. Među tvrtkama koje su koristile povlastice iz zakona o poticanju ulaganja je i laureat u kategoriji izvoza na tržište Srbije, proizvođač staklene ambalaže Vetropack Straža.

“Mi smo koristili poticaje za projekte energetske učinkovitosti budući da su nam energenti najveći dio troškova proizvodnje. Svatko normalan mora pozdraviti takve poticaje ulaganja, to je i način kako treba poticati investicije”, kaže čelnik kompanije Tihomir Premužak. Dodaje da bi država ipak više pomoći trebala pružiti onim koji tek namjeravaju iskoračiti na izvozna tržišta. “Nije jednostavno izaći izvan vlastitih granica, treba okuražiti ljude, motivirati ih i pogurnuti”, smatra.

S obzirom na razmjere poremećaja u jednom trenutku rasprava se, potaknuta pitanjem iz publike, povela u smjeru bi li država trebala kompanije više uzeti ‘za ruku’, poticanjem okrupnjavanja, a nudili su se primjeri intervencija poput američke izvozne ofenzive. Da država nema mandat za intervencije takvog tipa, prizemljila je loptu Mikuš Žigman.

Nova strategija

“Okrupnjavanje na tržištu nije posao Vlade, određen dio aktivnosti ipak moramo prepustiti tržištu jer vi najbolje možete prepoznati gdje možete raditi i biti profitabilni”, istaknula je Žigman smatrajući da u klasterizaciji poduzetnici moraju prvo pronaći interes. Priliku je ipak najavila u izradi nove strateške strategije za naredno razdoblje u kojem će se država odrediti o ključnim granama gospodarstva pa će taj dokument potom biti osnova za korištenje financijskih stimulansa.

Premužak je pozdravio najavu industrijske strategije apeliravši da se gospodarstvo prestane bazirati samo na turizmu. Poručio je da kompanija poput Vetropacka uspješna jer nije orijentirana samo na turizam već joj poslovanje traje cijelu godinu.

“Turizam može biti krasan boutique dućan, ali moramo napraviti uvjete da radimo i živimo svih 12 mjeseci”, zaključio je Premužak. Realnost slike domaćeg izvoza danas jest da je on visoko radno i sirovinski intenzivan, no druga strana medalje je da kao takav ne stvara veliku dodanu vrijednost, podcrtava Marijana Ivanov posebno ističući manjak radne snage koji treba riješiti hitnim uvozom radnika.

“Potreban nam je izvoz temeljen na kapitalu i znanju. Temeljna svrha nove strategije je da napravi iskorak u tom smjeru, a ne da bude popis želja gdje želimo vidjeti pojedinu postojeći sektor i granu.

Nužan nam je iskorak u zelenoj, tehnologiji vodika i solara, kroz mjere Vlade se mogu usmjeravati znatna sredstva u tom smjeru. U suprotnom će prevelik otisak ugljičnog dioksida u budućnosti predstavljati problem našim poduzećima”, zaključila je Ivanov.