Potpuna liberalizacija hrvatskog tržišta neminovno će dovesti povećanja cijene električne enegije, kao što je bio slučaj i s drugim tranzicijskim zemljama u kojima je liberalizacija počela mnogo prije nego u Hrvatskoj, stoji u istraživanju konzultantske kuće Roland Berger kojega su napravili za svoje klijente. Procesom liberalizacije cijeli cjenovni sustav teži prema izjednačavanju s cijenama prosjeka EU, zaključak je Roland Bergera, pa će u skladu s tim rasti i cijene. One će se povećati za oko pet posto, baš kao što se dogodilo i u susjednoj Sloveniji s kojom se Hrvatska može najbolje uspoređivati. Hrvatska je, s druge strane, po paritetu kupovne moći tek na 61 posto prosjeka EU, a prema kupovnoj moći, ako je suditi prema podacima GfK, na dnu je tablice na kojoj su od 28 zemalja članica samo Rumunjska i Bugarska ispod nje te je kupovna moć hrvatskih građana daleko ispod 50 posto prosjeka EU.

Usporedbe sa Slovenijom i Češkom

Cijene su se i u Sloveniji i u Češkoj pet godina nakon liberalizacije tržišta gotovo izjednačile s prosjekom 28 zemalja EU, ali još uvijek su oko pet posto ispod njega. Kada se tržište u Sloveniji otvorilo 2001. godine, cijene su bile na 85 prosjeka EU. Hrvatska je nakon posljednjeg poskupljenja u svibnju prošle godine smanjila cjenovni jaz te je danas na 93 posto prosječne cijene električne energije zemalja EU. Kratkoročno ne treba očekivati rast cijene, čiji se skok očekuje u srednjoročnom razdoblju.

Na primjerima Slovenije ili Češke vidljivo je, međutim, da cijene za male i srednje poduzetnike rastu brže i potpuno se izjednačavaju s prosjekom, dok je cijena za kućanstva 11 godina nakon otvaranja tržišta još uvijek malo ispod tog prosjeka. Kako primjećuju u Roland Bergeru, kretanje cijena prema prosjeku EU, u Hrvatskoj će ovisiti o kalendaru liberalizacije. Drugim riječima Hrvatsku tek čekaju ključne odluke regulatornih organa i potpuna regulacija. Ključna će biti 2015. godina kada bi trebao početi proces potpune liberalizacije tržišta nakon koje bi mogla uslijediti privatizacija HEP Opskrbe, a godinu poslije HEP Operatora distribucijskog sustava.

Liberalizacija tek formalna

U komentaru Roland Bergera stoji da postojeća Vlada još uvijek nema planove o privatizaciji te da je liberalizacija 2008. godine počela formalno-pravno, ali ne i faktički. “Usprkos pritisku iz EU, sadašnja Vlada nije voljna za privatizaciju HEP-a, ali koja je vrlo izvjesna u srednoročnom razdoblju”, kažu u Roland Bergeru. Potencijalni scenarij privatizacije stoga bi mogao uključivati privatizaciju HEP-a kao vertikalno integrirane kompanije. Slijedi prvo razdvajanje kompanije na segmente na proizvodnju i distribuciju. 

Roland Berger kao model prema kojem bi trebalo promatrati Hrvatsku uzimaju Sloveniju koja je ranije ušla u EU i počela s liberalizacijom. U toj zemlji još uvijek postoji ograničeni broj međunarodnih igrača, a većina opskrbljivača električnom energijom još uvijek je u državnim rukama te proces još uvijek traje. Danas su uz HEP, kao trgovci energijom, na  hrvatskom tržištu prisutni Gen-i te Korlea Invest, dok se očekuje da će najkompetativniji segment biti onaj koji se tiče veleprodaje energije. Prvi su s liberalizacijom počele Njemačka i Velika Britanija, još 1998., odnosno 1999. godine. Slovenija je s liberalizacijom počela 2004. dok je Češka isto napravila 2005. godine, ali samo za potrošače iz industrijske potrošače. Liberalizacija za kućanstva uslijedila je dvije godine nakon toga. U Češkoj su, primjerice, poduzeća mnogo brže počela prelaziti kod novih opskrbljivača, dok su kućanstva to činila mnogo sporije. Tako je u zemljama koji su liberalizirala tržišta primjećeno da je oko pet do osam kućanstava promijenilo opskrbljivača pet godina nakon otvaranja tržišta. Najzastupljeniji potrošači na hrvatskom tržištu su kućanstva, koji čine 42 posto tržišta. Slijedi ih trgovina s 33 posto, a onda industrija s 23 posto tržišta. Kako se dalmatinska regija bude priključivala na plin, to će kućanstva trošiti i sve manje struje. S druge strane, razvoj raznih kućanskih uređaja mogao bi povećati potrošnju energije.

Cijene električne energije

Hrvatska je donijela Zakon on električnoj energiji, primjećuju u Roland Bergeru, koji osigurava mnogo višu zaštitu potrošača te čini temelj za buduću punu liberalizaciju. Pri tome bi cijene trebale rasti u srednjoročnom, ali ne i kratkoročnom razdoblju. Hrvatska uvozi veliku količinu električne energije, oko 40 posto,  a mađarska struja čini 50 posto ukupnog uvoza. Hrvatska ipak ima plan izgradnje novih i diverzificiranih izvora energije, ponuda će rasti brže od potražnje, što bi naposlijetku moglo utjecati na niže cijene. Hrvatska, prema konzultantskoj kući, još nema jasan plan liberalizacije. ‘Energija, čini se, nije prioritet postojeće Vladine agende”, tvrde u Roland Bergeru.