Potpisan Ugovor za revitalizaciju željeznice vrijedan 400 milijuna eura

Autor: Poslovni.hr/Hina , 02. veljača 2024. u 13:36
Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Potpredsjednik Vlade Butković kazao je da se radi o potpisivanju iznimno važnog ugovora kojim se ostvaruje ono što Vlada najavljuje već duže vrijeme, a to je da će se nakon velikih ulaganja u prometnu infrastrukturu, uglavnom cestovnu, te luke i zračne luke, krenuti i s ulaganjem u željeznicu. 

U petak je u Zagrebu potpisan Ugovor o financiranju između Hrvatske i Europske investicijske banke (EIB), vrijedan 400 milijuna eura, kojim će se obnoviti 500 kilometara lokalnih i regionalnih željezničkih pruga te obnoviti 30 kolodvora.

Ugovor vezan uz projekt “Revitalizacija željezničkog sustava” potpisali su ministar financija Marko Primorac i potpredsjednica EIB-a Teresa Czerwińska, u nazočnosti potpredsjednika Vlade i ministra mora, prometa i infrastrukture Olega Butkovića.

Primorac je istaknuo kako je Vlada predana investicijama u infrastrukturu i infrastrukturne projekte. Ugovor je, kazao je, dio šireg okvirnog sporazuma koji ukupno iznosi 900 milijuna eura, a poslužit će za revitalizaciju hrvatskog željezničkog sustava.

Ukupna sredstva koja su namijenjena za provedbu projekta revitalizacije željeznice, dakle i iz Državnog proračuna i NPOO-a, iznose 2,6 milijarde eura, kazao je Primorac. Naglasio je i da će ulaganja u željezničku infrastrukturu pridonijeti zelenoj tranziciji, smanjenju stakleničkih plinova, ali i izgradnji održivog sustava prijevoza roba i ljudi.

Naveo je da je od 2001. godine ukupna alokacija EIB-a u RH bila 7,7 milijardi eura.

Potpredsjednik Vlade Butković kazao je da se radi o potpisivanju iznimno važnog ugovora kojim se ostvaruje ono što Vlada najavljuje već duže vrijeme, a to je da će se nakon velikih ulaganja u prometnu infrastrukturu, uglavnom cestovnu, te luke i zračne luke, krenuti i s ulaganjem u željeznicu.

“Ja to nazivam desetljećem ulaganja u željeznicu iz razloga što Hrvatska nije mogla u isto vrijeme paralelno ulagati u sve vidove prometa. Ono što nam je preostalo nakon realizacije velikih cestovnih projekata, sada smo odlučili da se ulaganja nastave u željezničku infrastrukturu”, istaknuo je Butković.

Novac će se, naglasio je, iskoristiti za obnovu lokalnih i regionalnih pruga jer se za te se pruge ne mogu dobiti sredstva iz EU fondova. Tako će se paralelno s glavnim projektima na koridorima, koji već traju, a za koje se mogu dobiti novci iz EU fondova, krenuti i s obnovom regionalnih i lokalnih pruga koje su u lošem stanju.

Sa zajmom, koji će ukupno iznositi oko 900 milijuna eura, ukupno će se obnoviti oko 500 kilometara lokalnih i regionalnih pruga te 30 kolodvora i stajališta.

Potpredsjednica EIB-a Czerwinska je istaknula da se potpisivanjem ovog ugovora radi o  povijesno najvećem iznosu financiranom od EIB-a u RH. EIB je, kazala je, posvećen  zelenoj tranziciji, financiranju zelenih i sigurnih projekata.

Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić rekao je da ta kompanija već duže vrijeme povlači velika sredstva iz EU fondova te da su trenutno u tijeku oko 1,5 milijardi eura vrijedni projekti. Istaknuo je da su do sada propadale sve lokalne pruge koje nisu bile podobne za financiranje iz EU fondova.

Ovim kreditom, naglasio je, obnovit će se 500 kilometara pruga, dobrim dijelom prema Slavoniji, Podravini,  oko Zadra, Knina i Karlovca. Isto tako, obnovit će se i oko 30 kolodvora poput onih u Puli, Buzetu, Vodnjanu, u Sesvetama, Virovitici, Pleternici itd.

Kršić je istaknuo da će se efekti od radova na spomenutim dionicama brzo vidjeti, tako da bi se već sljedeće godine na pojedinim dionicama vlakovima moglo prometovati brže nego do sada. “Vlakovi će na obnovljenim dionicama ići projektiranim brzinama, do 120 kilometara na sat”, rekao je Kršić.

Predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić naveo je, pak, da u sklopu projekta ide i nabava novih vlakova. HŽ Putnički prijevoz osigurava sredstva za nabavu 14 novih vlakova, a od tih 14 vlakova šest je za daljinski promet, za povezivanje Zagreba i Splita. Osam vlakova bit će alternativne pogone – baterijski i elektrobaterijski vlakovi.

Komentirajte prvi

New Report

Close