Od šezdesetak mjera u četiri glavna područja Nacionalnog programa reformi, one vezane uz olakšanje poslovanja i investicijsku klimu ostale su u sjeni najava promjena u mirovinskom sustavu, zdravstvu, privatizaciji. No, iako poduzetnički sektor još ne može računati na smanjenje poreznog tereta, zaživi li taj paket mjera kako je napisano, Hrvatska bi mogla postati nešto bolje mjesto za poslovanje i investiranje. Uz pojednostavljenje i pojeftinjenje pokretanja posla i poslova sa sudskim registrom, poduzetnicima je Vlada obećala nova smanjenja parafiskalnih nameta, reformu javne nabave, poticaje za ulaganja u istraživanje i razvoj.

Za mala i srednja poduzeća aktivirat će se, kažu, novi instrumenti kreditnog i vlasničkog financiranja, a za one u poteškoćama i (pre)opterećene dugovima ubrzanje razduživanja kroz poticanje otpisa potraživanja. Pored već postojećih mjera koje se odnose na otpise potraživanja Ministarstvo financija već neko vrijeme razmatra dodatno porezno motiviranje banaka na djelomični ili potpuni otpis teško naplativih potraživanja, priznavanjem otpisa kao porezno priznatih rashoda. Izmjene zakona o porezu na dobit predviđene su za srpanj, no ta će mjera na snazi biti privremeno, samo tijekom 2017., a odnosit će se samo na zatečene problematične kredite.

Računa se da će se time smanjiti broj parnica i ubrzati smanjivanje udjela loših kredita. Nova runda smanjenja parafiskalnih nameta koji poduzetnicima u Hrvatskoj godišnje odnose oko 5,4 milijarde kuna, a ove bi se godine trebali smanjiti za najmanje 330 milijuna kuna, posao je na kojemu se također već radi. Ministri pojedinih resora (do) ovog bi utorka trebali utvrditi preliminarni popis za rasterećenje. Do sredine lipnja Vladi bi trebali uputiti i konkretan akcijski plan za izmjene odgovarajućih propisa do kraja 2016.  Lakšem poslovanju i poboljšanju investicijske klime trebalo bi pripomoći i pojednostavljenje, ubrzanje i pojeftinjenje pokretanja poslovanja.

Vlada u svibnju namjerava donijeti odluku temeljem koje će se nadležna tijela zadužiti za razvijanje elektroničkih postupaka za jednostavno pokretanje poslovanja i dobivanje dozvola za obavljanje uslužnih djelatnosti. Do kraja rujna uvelo bi se online osnivanje d.o.o. i j.d.o.o., revidiranje upisa djelatnosti te obveza sudskih službenika na potpunu provedbu jednostavnijih registarskih postupaka. U siječnju bi pak krenula druga faza i pojednostavljenje cjelokupne procedure registracije poslovanja. Olakšanju života poduzetnicima, naročito malim, od 2017. će pridonijeti i EU načelo "once-only", prema kojemu nadležna tijela ne smiju isti podatak tražiti od poslovnih subjekata više od jednom, već ih međusobno razmjenjivati.

Radna skupina
Provedbu mjera vezanih uz poslovno okruženje i investicije pratit će posebna radna skupina koja će se reaktivirati i mjesečno izvještavati Vladu o napretku. Cilj je da se administrativno opterećenje gospodarstva u području pokretanja poslovanja trgovačkog društva i/li obrta, zaštite na radu, zdravstvenih i sanitarnih uvjeta te energetske učinkovitosti u gradnji te u području trgovine i posredovanja u prometu nekretnina do kraja 2016. smanji za najmanje 20%. Uklanjanjem regulatornih prepreka investicijama i administrativnog olakšanja poslovanja oslobađa se kapital potreban za otvaranje radnih mjesta, investicije, izvoz i razvoj inovacija, ističe se u NPR-u.

Procjena je da to u konačnici može rezultirati doprinosom godišnjem rastu BDP-a i većim od 2 postotna boda. I izravniji investicijski učinci, a onda i doprinos rastu BDP-a, izgledan je ako se ostvare neke od Vladinih najava vezanih uz aktiviranje novih financijskih instrumenata temeljenih na EU fondovima. To se posebice odnosi na danas slabo zastupljene mikro-kredite za samozapošljavanje, kredite za socijalno poduzetništvo, male razvojne kredite, jamstva, subvencije kamata, ali i vlasnička ulaganja u mala i srednja poduzeća putem novih fondova rizičnog kapitala. Ukupni investicijski učinak tih mjera, uključujući ulaganja privatnog kapitala banaka i drugih investitora, u Vladi procjenjuju na 600 milijuna eura do kraja 2020.  

Nakon skorog usvajanja selekcijskih kriterija, a potom potpisivanja Sporazuma o financiranju financijskih instrumenata, najesen slijedi odabir komercijalnih banaka partnera, a od studenoga i prvi plasmani. Konačno, država posebno namjerava poduprijeti ulaganja privatnog i javnog sektora u istraživanja u razvoj, kako bi se njihova razina sa slabašnih 0,8% BDP-a do 2020. povećala na 1,4% BDP-a. Prve objave javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za podršku istraživačko-razvojnim aktivnostima trebale bi krenuti već idućeg mjeseca.  Za rujan se predviđa zakon o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte, za što bi se u narednim godinama izdvajalo po 150 mil. kuna godišnje. Dio tog plana je i osnivanje Nacionalnog inovacijskog vijeća kao krovnog koordinatora provedbe Strategije pametne specijalizacije.

Iskustva s planovima
Dosadašnja iskustva s velikim planovima i ostvarenjima vlada nisu odveć obećavajuća. Ali kad bi politika doista ustrajala na glavnim mjerama iz paketa reformi, i življi bi oporavak investicija u privatnom sektoru bio izgledan. Za to trenutno ima previše ograničenja. Stoga se i u ovogodišnjim projekcijama računa da će ubrzanje rasta bruto investicija na 2,5 posto (s lanjskih 1,6%) više povući javni sektor. Privatni bi ga rastom investicija, barem prema Vladinim računicama s ugrađenom provedbom reformi, trebao prestići tek za dvije godine. Bio bi to dobar znak i u pogledu zapošljavanja.