Iako o tome nema novih informacija putem Zagrebačke burze, proces traženja strateškog partnera za Đuru Đaković intenzivira se i ulazi u drugu fazu, koja je, međutim, obavijena tajnama, jer još nije postignut dogovor dioničara oko uvjeta za ulazak strateškog partnera.

Prije nekoliko dana Upravi je Nadzorni odbor dao odobrenje za otvaranje “data rooma”, i to, prema neslužbenim informacijama, trojici investitora koji su polovicom rujna predali neobvezujuće ponude.

O komu je riječ, naravno, u slavonskobrodskom poduzeću ne otkrivaju, tek navode da će vrata za dubinsko snimanje biti otvorena od ponedjeljka.

Neslužbeno, u komunikaciji s investitorima koji su se u ovom privatizacijskom procesu spominjali prije mjesec dana, o čemu je Poslovni dnevnik izvještavao, doznajemo da su pozivi upućeni grupaciji DIV Tomislava Debeljaka, PPD-u Pavla Vujnovca, te slovenskoj Iskri u vlasništvu Dušana Šešoka.

Nitko od predstavnika ovih kompanija u ovom trenutku ne želi komentirati i davati informacije vezane uz ovaj slučaj, budući da će stanje u Đuri Đaković zapravo tek sada imati priliku ozbiljnije proučiti, jer će, u odnosu na prvi krug uoči predaje neobvezujućih ponuda u rujnu, sada imati na dispoziciji znatno veći broj podataka.

Hrvoje Kekez, predsjednik Uprave Đure Đaković, objašnjava kratko da se detalji o trenutnoj fazi ne objavljuju stoga što se radi o nastavku procesa i nema novih informacija koje bi predstavljale značajnu promjenu koja bi utjecala na vrijednost dionice na tržištu kapitala. On potvrđuje i da je određen rok za predaju obvezujućih ponuda, a to će biti 15. studenoga.

No, više sugovornika uključenih u ovaj postupak Poslovnom dnevniku potvrđuje kako nije isključeno da će se taj rok pomaknuti, jer tek slijedi ozbiljan krug pregovora između glavnih dioničara u Đuri Đakoviću – države, te Nenada Bakića i Božidara Ivana Ivanovića.

Potonji dvojac se, naime, na Glavnoj skupštini dioničara održanoj krajem kolovoza usprotivio prijedlogu Uprave da se gubici pokriju smanjenjem temeljnog kapitala, već su predložili pokriće iz buduće dobiti.

Smanjenje temeljnog kapitala preduvjet je prema osmišljenom modelu za restrukturiranje uz novog strateškog partnera kojim bi se omogućilo njegov ulazak i očuvanje proizvodnje u slavonskobrodskom industrijalcu.

Bez Bakića, koji drži 17,71 posto dionica, te Ivanovića koji u vlasništvu ima 8,7 posto, država s tek nešto više od kontrolnog paketa (27,78 posto) nema dovoljno glasova da na skupštini progura dosadašnji model pojednostavljenog smanjenja temeljnog kapitala spajanjem dionica, koji bi s 203 milijuna bio srezan na 2 milijuna kuna, kojim bi postojeći dioničari odricanjem svog kapitala otvorili vrata novom “igraču”.

Što bi moglo biti novo rješenje, tek će se pregovarati, no o dobroj volji ovih glavnih dioničara ovisit će i kakve ponude u ovom obvezujućem krugu mogu dati invesitori koji su pozvani za daljnje nadmetanje.

Pregovori između predstavnika države s Bakićem i Ivanovićem trebali bi prema dostupnim informacijama startati tijekom ovog tjedna. Budući da o njihovom rezultatu ovisi i cjelokupni model i daljnji proces, nije isključeno da se i rok za predaju ponuda pomakne ili da se omogući predaju, kako to nazivaju i neki od sugovornika, uvjetovanih obvezujućih ponuda, koje će, dakle, ovisiti o tome kako će se odvijati pregovori dioničara.

Zasad, međutim, nema naznaka ni kada će se sazvati glavna skupština na kojoj bi se odlučivalo o novom rješenju koje će omogućiti dokapitalizaciju.

Zbog svega, realno je očekivati da slijedi puno napetosti i vjerojatno jedan od složenijih procesa restrukturiranja, te da će se, ovisno o dinamici postizanja rješenja, više o budućim vlasnicima moći čuti pred sam kraj godine.

Budući da i nakon što se izanalizira ponude i odabere ulagač procedura iziskuje niz novih skupština na kojoj ulagači moraju dati zeleno svjetlo za provedbu procesa, kojeg pri tom još nadzire i Bruxelles, dokapitalizacija bi mogla uslijediti najranije u proljeće.

Do tada tvrtka, zahvaljujući kreditima koje je jamstvima poduprla Vlada, nema problema s likvidnosti, a ima i ugovorenih poslova. Uprava Đure Đaković nedavno je izvijestila da je tvrtka ĐĐ Specijalna vozila ugovorila proizvodnju teretnih vagona za prijevoz cementa za švicarskog naručitelja vrijedan 127 milijuna kuna.

Taj je segment ujedno i najvažniji u grupaciji, a uz smanjenje gubitaka koje je u tijeku, Specijalna vozila važan su “mamac” za investitore budući da je jedan od važnijih poslova koji se već dugo priprema, modernizacija i servisiranje 60-ak od 80 oklopnih transportera Bradley koji bi, nakon američke donacije HV-u, trebao biti realiziran upravo u Slavonskom Brodu.

Po primjerku se procjenjuje da bi remont i modernizacija stajali oko 2,5 milijuna dolara, od čega dio pripada i izvođaču radova. Također se pričalo da bi Amerikanci mogli i državama iz okruženja donirati isti tip vozila, što onda otvara mogućnost da Specijalna vozila u budućnosti dobiju i veći posao remonta i održavanja tih transporeta.

Na nabavci Bradleya za HV inzistiraju SAD i NATO, koji bi željeli da osim lakših oklopnih transporetera tipa Patria Hrvatska vojska bude naoružana i s težim oklopnim transporeterima poput Bradleya. No, u ovom trenutku se još ne zna u kojoj je fazi taj posao, jer je sve poremetila pandemija, ali se kasni u odnosu na plan, jer su Bradleyi odavno već trebali biti isporučeni Hrvatskoj.

A iako se na prvi pogled čini da će ulagači zagristi za pojedine tvrtke iz sustava Đure Đaković, a prvenstveno za Specijalna vozila, poziv za obvezujuće ponude predviđa ulazak strateškog partnera isključivo na razini cjelokupne grupacije.