S potpredsjednikom HGK za međunarodne poslove Ivanom Barbarićem razgovarali smo o investicijskoj klimi u zemlji, načinima na koje Komora privlači i pomaže strane ulagače, što ih najviše smeta te u što najviše investiraju danas u Hrvatskoj.

U HGK postoji Sektor za međunarodne poslove u sklopu kojeg djeluje i odjel za internacionalizaciju koji pruža potporu stranim ulagačima. Kakva su iskustva HGK u kontaktima sa stranim ulagačima, kakve informacije, potporu i pomoć oni najviše traže od vas?

Strani ulagači se Hrvatskoj gospodarskoj komori obraćaju uglavnom radi prikupljanja informacija i podataka koji su im potrebni za analizu i usporedbu potencijalnih lokacija za njihovo ulaganje.

Ovisno o sektoru i vrsti ulaganja, radi se o širokom spektru informacija: od toga kako i koje je vrijeme potrebno za otvaranje tvrtke, preko podataka o troškovima poslovanja te raspoloživosti radne snage na nacionalnoj i lokalnoj razini, poticaja za ulagače, sektorskih propisa sve do prijedloga lokacija za greenfield ulaganja.

Traže se i informacije o potencijalnim partnerima odnosno dobavljačima… Komora je tu i ključan izvor informacija i most prema institucijama se jedne strane i tvrtkama s druge, na nacionalnoj i lokalnoj razini.

Postoji li neki najvažniji zajednički ‘nazivnik’ koji je potencijalnim ulagačima najbitniji prilikom investiranja i odabira lokacije?

Svaki ulagač ovisno o svojim razvojnim planovima ima određene kriterije odabira najprihvatljivije lokacije. Međutim, ono što većinu zanima su troškovi i vrijeme potrebno za osnivanje tvrtke, vrijeme potrebno za ishođenje određene dokumentacije (npr. građevinske dozvole), raspoloživost i vrijeme potrebno za zapošljavanje radne snage određenog profila i sl. Dakle, brzina provedbe administrativnih procedura izuzetno je bitna potencijalnim ulagačima prilikom odabira lokacije. To je jedan od ključnih elemenata povoljne poslovne klime neke zemlje.

Gdje po vama leži najveći potencijal za investiranje, koliku su npr. stranim ulagačima zanimljivi domaći startupovi?

Prema našim iskustvima u posljednje vrijeme, potencijalni ulagači koji kontaktiraju HGK najviše pokazuju interes za ulaganja u IT sektor, pozivne centre, logističko-distributivne centre, energetiku – obnovljive izvore energije, elektro industriju te tradicionalno turizam za koji je interes ipak zbog pandemije COVID-19 malo pao, ali i dalje postoji.

Prema interesu potencijalnih ulagača zaključujemo da je usmjeren na uslužne djelatnosti, ali ipak postoji određeni interes za ulaganja u proizvodne kapacitete. Od već navedenih sektora, svakako treba istaknuti ICT pa i brzorastuće startupove za koje interes pokazuju fondovi ili etablirane strane ICT tvrtke. Primjer ovoga možemo vidjeti u javnosti znanim ulaganjima koja su se ostvarila u ovome sektoru prošle i početkom ove godine.

Na što se najviše žale potencijalni ulagači, što im stvara najveće probleme?

Već se niz godina susrećemo s istim boljkama. Nepostojanje stabilnog pravnog sustava, učestale promjene zakona, neusklađenost zakonskih i pod zakonskih akata, neujednačeno tumačenje poreznih propisa, brojne i nepotrebne administrativne procedure koje samo gomilaju dodatne troškove i porezno opterećenje rada samo su neke od prepreka.

Iako se kontinuirano radi na pojednostavljenju procedura, cijeli postupak ishođenja dokumentacije nije moguće izvršiti na jednom mjestu i u kratkom roku. Posao pred nama nije jednostavan, posebice budući da je sada i manji broj tijela koji se bave ovim pitanjem, mislim na ukidanje Agencije za investicije i konkurentnost. No, i strategija Komore je u skladu sa svim nacionalnim strateškim dokumentima u smislu opredijeljenosti prema daljnjem povećanju inozemnih investicija.

Što bi istaknuli kao prednosti Hrvatske kao ulagačke destinacije, koliko smo u tom smislu konkurentni u odnosu na ostale države srednje i istočne Europe?

Povoljan geostrateški položaj, dobro obrazovana i kvalificirana radna snaga te razvijena infrastruktura prednosti su Hrvatske koje potvrđuju i zainteresirani ulagači. Hrvatska nije ulagačka destinacija jeftine radne snage, već smo se profilirali kao zemlja čiji su stručnjaci i visoko obrazovani kadar u raznim područjima traženi u inozemstvu.

Strani ulagači su već prepoznali Hrvatsku kao lokaciju gdje žele uspostaviti svoje R&D centre, urede poslovne i IT podrške, pozivne centre i sl. upravo radi stručnosti i višejezičnosti hrvatske radne snage. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa poreza na dobit u zemljama EU. Dakle Vladin peti krug reforme značajno je pomogao povećanju konkurentnosti.

Osim navedenoga, nije zanemariva niti sigurnost i način života u Hrvatskoj kao jednoj od najsigurnijih mediteranskih zemalja što stranci ističu kao atraktivnost življenja u RH.

Također, Hrvatska ima dobar sustav poticanja ulaganja na nacionalnoj razini koji je reguliran Zakonom o poticanju ulaganja. Osim potpora na nacionalnoj razini, one postoje i na lokalnoj, posebno u okviru poduzetničkih zona, u vidu oslobađanja od ili smanjenja komunalnog doprinosa i naknade za određene djelatnosti, povoljne cijene građevinskog zemljišta, već pripremljene komunalne infrastrukture.

Koliko je pandemija utjecala na investicijsku klimu u Hrvatskoj i šire? Jesu li ulagači postali oprezniji i teže se odlučuju za investicije? Što u tom smislu možemo sami napraviti?

Izravna strana ulaganja u Hrvatsku su u 2020. iznosila 1.278,6 milijuna eura, što je u usporedbi s 2019., porast od 5,5 posto. Oprez i planovi ulagača su vrlo različiti ovisno o sektoru.

Npr. u Hrvatskoj je stranim ulagačima uvijek bio zanimljiv sektor turizma, u kojem je, tijekom prošle godine, dio ulaganja u hotelske kapacitete i njihovu kvalitetu zaustavljen i stavljen na čekanje. Sredstva predviđena za ulaganja u prošloj godini su se morala prerasporediti na održavanje likvidnosti – ne samo u ovom sektoru već i u ostalima.

S druge strane, ulaganja u IT sektor, točnije u djelatnost računalnog programiranja, su u prošloj godini ostvarila izvanredan rast od oko 600 posto u odnosu na 2019. godinu. Svi smo se okrenuli digitalizaciji i ‘online’ poslovanju što je, naravno, uvelike utjecalo na potražnju usluga ove vrste i na povećanje ulaganja u njih.

Na koje sve načine HGK promovira Hrvatsku kao poželjnu destinaciju za ulaganje i privlači strane investitore?

Aktivnosti Hrvatske gospodarske komore već su niz godina usmjerene, između ostalog, i prema segmentu privlačenja investicija i promicanja investicijskog potencijala RH.

Upravo s tim ciljem HGK je izradila online Katalog investicijskih projekata koji je dostupan na web stranici investincroatia.hr. Katalog investicijskih projekata HGK je također i temelj za promociju odabranih projekata prilikom individualnih kontakata sa stranim tvrtkama, potencijalnim ulagačima.

Aktivnosti HGK usmjerene su i na promociju konkretnih prilika te na pronalazak pouzdanih ulagača za brownfield investicije i joint-venture suradnju koje se pripremaju u suradnji i dogovoru s članicama HGK.

Također, predstavništva Hrvatske gospodarske komore, posebice ona u Bruxellesu, Moskvi i Šangaju, rade s ciljem promicanja i zastupanja interesa hrvatskog gospodarstva pa tako i na uspostavljanju poslovnih odnosa između tvrtki iz Hrvatske i zemlje u kojoj se nalaze te privlačenju ulaganja.

Kako bismo se prilagodili novonastalim okolnostima u obavljanju redovnih aktivnosti usmjerenih promociji hrvatskih tvrtki i gospodarstva u inozemstvu, Hrvatska gospodska komora je pokrenula online platformu za promociju izvoza pod nazivom ‘Go Global – Go Virtual’. Putem ove platforme se također promovira ulagački potencijal Hrvatske.

Prvenstveno je namijenjena hrvatskim tvrtkama koje traže povezivanje s potencijalnim partnerima na stranim tržištima. Na ovaj način Hrvatska gospodarska komora, zajedno sa svojim inozemnim partnerima, organizira internetske B2B sastanke kako bi hrvatskim tvrtkama, svojim članicama, omogućila nastavak poslovanja na inozemnim tržištima bez obzira na izazovna vremena.

Gdje vidite najveći prostor za poboljšanje investicijske klime u Hrvatskoj?
Kakve investicije nam najviše nedostaju i trebaju?

Stvaranje poticajnog poslovnog i ulagačkog okruženja je proces koji zahtijeva suradnju cijelog niza dionika na svim razinama javnog i privatnog sektora. Primjerice, kvalitetan makroekonomski okvir, porezna politika, različiti ciljani sektorski poticaji, raspoloživost kvalitetne radne snage i prilagođen obrazovni sustav razvoju industrija, predvidiv zakonodavni okvir, geostrateški položaj, prometna povezanost, samo su neki od ključnih čimbenika.

Kriza uzrokovana pandemijom je potvrdila preveliku ovisnost našeg gospodarstva o turističkom sektoru. I dalje nam trebaju ulaganja u ovaj sektor zbog podizanja kvalitete ponude, međutim, ono što bi trebalo biti interes i prioritet Hrvatske je privlačenje značajnijeg udjela ulagača prije svega u proizvodne djelatnosti te stvaranje pretpostavke za kontinuirani gospodarski rast.

Nužno je otvoriti prostor novim investicijama koje su usmjerene u osmišljavanje proizvoda visoke dodatne vrijednosti, ulaganja u istraživanje i razvoj te stvaranje proizvoda za izvoz.

Očekujemo i da će reforme predviđene Nacionalnim planom oporavka i otpornosti povećati konkurentnost Hrvatske kao poželjne destinacije za ulaganja.

* Sadržaj omogućio HGK