Rujanski pad industrijske proizvodnje jedna je od varijabli kojima su analitičari zagrebačkog Ekonomskog instituta objasnili i najnoviji pad CEIZ indeksa, koji tako za treći kvartal nagovještava ponovno usporavanje gospodarskog rasta. Taj složeni indikator poslovnog ciklusa razvijen u EIZ-u na godišnjoj je razini u rujnu pao za 2,3 indeksna boda (najviše u ovoj godini), a uz pad i na godišnjoj i na mjesečnoj razini koji se bilježi još od lipnja, CEIZ signalizira da bi se stopa rasta realnog BDP-a u odnosu na treći lanjski kvartal mogla spustiti ispod dva posto (na 1,9%), a u odnosu na drugo tromjesečje na svega 0,2 posto.

Samo Malta s većim padom

Uz smanjenje obujma industrijske proizvodnje vrijednost tog indeksa u rujnu je potisnula i naplata PDV-a, što je zajedno zasjenilo pozitivan doprinos turističkih rezultata i prometa u maloprodaji.

Slabu dinamiku domaće industrije ilustrira i najnoviji usporedni pregled obujma proizvodnje u EU. U rujnu je godišnji rast industrije (kalendarski prilagođeno) na razini EU28 usporio na 1,1 posto, a među desetak članica koje su u tom mjesecu na godišnjoj razini zabilježile ‘minus’ od hrvatskih je -2,6 posto veći pad imala samo Malta (-5,3%). , dok je u Nizozemskoj i Francuskoj on bio blažih 2,3 odnosno 1,2 posto.

Nasuprot tome, Irska je u rujnu zabilježila rast obujma industrijske proizvodnje od čak 9,4 posto, Danska 5,4, Poljska 5, Rumunjska 3,8 posto. I na mjesečnoj razini, u odnosu na kolovoz, Hrvatska je s -1,5 posto (kalendarski i sezonski prilagođeno) u društvu članica koje su se istaknule padom.

Sve u svemu, ove godine jedino je u veljači i lipnju zabilježen rast u međudogišnjim usporebama, a kumulativni je rezultat u prvih devet mjeseci nakon nekoliko mjeseci uzastopnog niza otklizao u negativnu zonu, na -0,3 posto.

Drugu godinu zaredom

I očekivanja analitičara za cijelu 2018. u pogledu industrijske proizvodnja uglavnom idu prema nešto nižim vrijednostima u odnosu na 2017. To, kako podsjećaju u Raiffeisen banci, sugerira usporavanje i drugu godinu zaredom. Za snažnije stope rasta, ističu, treba osnažiti konkurentnost cijeloga gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora.