Vijest da je Hrvatska u najnovijem izvješću Svjetske banke "Doing Business 2016.", prema novoj metodologiji, po uvjetima poslovanja zauzela 40. mjesto među ukupno 189 zemalja svijeta', prokomentirao je ekonomski analitičar Velimir Šonje na vlastitom Facebook profilu. 

Objavu prenosimo u cijelosti:

Možda ste već vidjeli na portalima; prenosi se dezinformacija o navodnom napretku Hrvatske za 25 mjesta na listi ocjene lakoće poslovanja Doing Business Svjetske banke. Prema DB2015 osvojeno je 65. mjesto, a sada smo 40. od 189 zemalja.

Međutim, Svjetska banka je – kao i prošle godine – revidirala (proširila) metodologiju. Stoga se prošlogodišnji rezultat ne može usporediti s ovogodišnjim, nego treba gledati metodološki usporedive podatke.

Prema njima, prošle smo godine bili 39., a sada smo 40. na svijetu. Blago pogoršanje, jer drugi su brže unaprijedili regulaciju poslovnog sektora u proteklih godinu dana.

Drugim riječima, razina mora se podigla, ali mi smo i dalje na padajućem dijelu vala.

Ipak, sada je metodologija unaprijeđena, a neki su se odnosi promijenili, pa treba detaljnije pogledati podatke da se dobije objektivna slika.

Prema staroj metodologiji, od 28 država članica samo je Malta imala lošiju regulaciju poslovnog sektora od Hrvatske. Prema novoj, boljoj metodologiji, bolji smo i od Mađarske, Belgije, Italije, Grčke i Cipra. To znači da smo u EU okviru i dalje loši, ali ne onako loši kao što je izgledalo ranije. Unatoč tome, reforma i liberalizacija poslovnog okružja i dalje je imperativ svake razumne ekonomske politike u ovoj zemlji.

Sada malo dobrih vijesti: prema novoj metodologiji postoji područje u kojem je Hrvatska najbolja na svijetu! Riječ je o procedurama prekogranične trgovne.

Na iznenađenje mnogih, jedno područje pravosuđa (provedba ugovora na sudu) dovodi nas u prvih deset (iako je pad s 9. mjesta prošle na 10. mjesto ove godine malo neugodan). Razlog za nagli skok u dijelu provedbe ugovora leži u dodatku četiri nova indikatora prema kojima Hrvatska stoji jako dobro u usporedbi s drugim zemljama: (1) raspoloživost alternativnih mehanizama rješavanja sporova (komercijalne arbitraže, izvansudske nagodbe), (2) automatizacija / digitalizacija sudskih procesa, (3) operativno upravljanje sudskim procesima (mjerenje rezultata, upravljanje vremenom) i (4) struktura sudova (postojanje specijaliziranih sudova, mehanizmi alokacije predmeta na suce i sl.).

Sličnim dodavanjima novih indikatora skočili smo i prema kriterijima dobivanja građevinske dozvole i zaštite manjinskih ulagatelja.

Zaključak glasi: bolji smo nego što smo mislili prošle godine, ali ne napredujemo.

Za kraj, evo plasmana na ljestvici 189. država prema područjima: pokretanje poslovanja 86.; ishođenje građevinskih dozvola 129.; pribavljanje priključka za struju 66.; registracija vlasništva nad nekretninom 60.; pribavljanje kredita 70. (nekoć nam je ovo bila jaka strana); zaštita manjinskih investitora 29.; plaćanje poreza 38.; prekogranična trgovina 1.; provedba ugovora 10.; rješavanje nesolventnosti (stečajni postupci) 59.