Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš izmjene Zakona o prostornom uređenju koje se donose po hitnom postupku nazvala je „HDZ-ovim zakonom opasnih namjera”.

Tvrdi sa će dovesti do maksimalnog nereda, pravne nesigurnosti, a kaže – pitanje je i je li ustavan.

Mrak Taritaš: Po novom zakonu moći će se dogovoriti i nuklearka, a da se građane ništa ne pita

Izmjenama se ozbiljno i trajno narušava prostorno uređenje, omogućava da Vlada može donijeti prostorni plan za jednu građevinu, prostorno planiranje se u potpunosti ostavlja na proizvoljno odlučivanje ministru i Vladi, ustvrdila je Mrak Taritaš.

„Primjerice Vlada se može s nekim dogovoriti da napravi nuklearnu elektranu u Brezovici, donijeti prostorni plan, a da pri tome ništa ne pita građane”, rekla je.

Kada je riječ o transformaciji prostornih planova, zakonom ministar postaje isto što i općinska i gradska vijeća, odnosno županijska skupština. Također cijeli postupak izdavanja lokacijske dozvole se dodatno komplicira te omogućuje izgradnja sunčanih elektrana na raznim površinama, dodala je.

„Ono što se pokušavalo, otuđenje javnih plaža, kroz Zakon o pomorskom dobru, ali nije uspjelo jer su se građani i udruge na vrijeme ustali, sada vlast pokušava zakulisnim igrama i drugim putem ugradi ono što je sporno u tom Zakonu kroz izmjene Zakona o prostornom uređenju”, upozorila je Marija Selak Raspudić (Most).

Selak Raspudić: To je perfidni plan uništenja općeg dobra, postat ćemo skladište energije za bogatu Europu 

HDZ, kaže Selak Raspudić, pokušava još jedan svoj „perfidni plan uništenja općeg dobra provesti u djelo” micanjem rasprave o zakonu od očiju javnosti, u popodnevne sate, u nadi da nitko neće pratiti tu raspravu.

Pojasnila je da će se kroz te izmjene-  da bi se osigurala inozemna gradnja solarnih i vjetroelektrana- Hrvatska de facto pretvoriti u skladište energije za bogatu Europu, bez ikakvih prostornih planova i poštivanja struke jer se ta moć daje kroz takozvane državne planove i pojedinačne izmjene u ruke Vlade i Andreja Plenkovića.

On će moći direktno, svojim diskrecijskim odlukama, odlučivati o našem općem dobru, pomorskom dobru i krškim pašnjacima i nećemo prostorno planirati u skladu sa strukom nego da nečiji privatni interes budu zadovoljeni, kazala je Selak Raspudić.

Urša Raukar Gamulin (Možemo!) upozorila je da se tako široke zakonske izmjene ne bi trebale  donositi u hitnoj proceduri, a središnjim problemom smatra i digitalizaciju prostornih planova bez da je donesen novi Pravilnik o prostornom planiranju.

„Raspravljati ćemo o zakonu za koji bez pravilnika o prostornom planiranju se ne mogu vidjeti implikacije”, rekla je.

Tvrdi također da struka nije bila dovoljno uključena u izradu prijedloga zakona.

Sandra Benčić (Možemo) dodala je da se tim zakonom, slično kao i što je bilo kod Zakona o pomorskom dobru, prostor ne tretira kao zajednički resurs nego se gleda kako da se privatizira u korist određenih pojedinaca.