Samo dva mjeseca prije nastupanja roka za zastaru Vrhovni sud donio je pravorijek koji su s nestrpljenjem čekali dužnici s konvertiranim kreditima u švicarskom franku, ali i banke. Suci Vrhovnog suda na slučaju tužbe klijentice protiv Zagrebačke banke u Splitu presudili su da klijenti koji su pristali na konverziju unatoč njoj imaju pravo na tužbe i eventualnu naknadu štete, no to će dokazivati u ponovljenom prvostupanjskom postupku. 

Vrhovni sud smatra da to što je potrošač sklopio dodatak ugovora o kreditu i proveo konverziju u eure "ne znači da je time izgubio pravni interes za utvrđenje da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne". Objašnjenje je da ništetnost nastupa po samom zakonu i nastaje od trenutka sklapanja pravnog posla pri čemu ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane. Iznimka su izuzetni uvjeti (da je zabrana manjeg značaja i da je ugovor u cijelosti ispunjen) koje propisuje čl. 326 Zakon o obveznim odnosima, a koji u konkretnom slučaju nisu ispunjeni.

Za razliku od Općinskog i Županijskog suda u Splitu, Vrhovni je tužiteljici iz Splita, ali i svim dužnicima s konvertiranim kreditima (bez obzira jesu li u otplati ili su u međuvremenu zatvoreni) kojih je oko 55.000, dao zeleno svjetlo da unatoč pristanku na konverziju traže eventualna prava za koja smatra da im pripadaju. Iz Zagrebačke banke u utorak nisu odgovorili na upit za komentar. Rječitija nije bila Udruga banaka, dok su iz Hrvatske narodne banke tek poručili da proučavaju odluku. 

U Udruzi Franak ne skrivaju zadovoljstvo smatrajući presudu povijesnom i svojim "kolosalnim" uspjehom. "Sudac Radovan Dobronić još 2013. donio je istu presudu. Da je bilo više volje i pameti ne bismo imali sve te probleme, ne bi imali arbitražu u Washingtonu, ovako smo čekali godinama… Po meni je sudac Dobronić zaslužio orden predsjednice", rekao nam je Goran Aleksić kojeg je višegodišnji angažman oko švicarca naposljetku doveo u saborske klupe.

Stav Vrhovnog suda mogao bi ohrabriti brojne dužnike koji su dosad oklijevali podići sudske tužbe zbog neujednačene sudske prakse, ali i rizika pratećih troškova. Scenarij vala tužbi očekuje i Aleksić napominjući da će "osobno pokušati animirati Vladu da donese poseban zakon" koji bi uredio pitanje odšteta da se izbjegne val novih tužbi.  Dobro upućeni izvor iz bankarskih krugova ipak 'staje na loptu' napominjući da je pravorijek tužiteljici dao za pravo da na sudu traži prava, no istodobno ne zauzima stajalište niti nalaže kako presuditi.

"Vraćanjem  postupka na prvostupanjsko tijelo Vrhovni sud daje pravo klijentici s konvertiranim kreditom da na sudu traži utvrđivanje ništetnosti i eventualnu naknadu štete što tek treba dokazati, a tu se predmeti razlikuju od slučaja do slučaja i nikako ne bih odluku nazvao povijesnom", kaže naš sugovornik. Nakon fijaska s tzv. Škibolinim zakonom, koji je Sud EU proglasio protivnim europskom pravu, upitno je hoće li se ova Vlada ponovno odvažiti na zakon koji bi automatizmom dao pravo na odštetu desecima tisuća ljudi. 

"Mislim da bi to Vladi bio 'pucanj u vlastito koljeno'. Tko će vam doći investirati u zemlju koja nakon 15 godina daje pravo na automatske odštete za nešto što tada nije ni bilo regulirano?", ilustrira reperkusije pravnog kaosa naš sugovornik. Premda ulazak u predizborno razdoblje otvara opcije da banke ponovno budu teren za testiranje populizma, činjenica je da u Washingtonu još traju četiri zasebna arbitražna postupka banaka protiv države – repovi ranijih izbora iz 2015.  

*autorica je sudjelovala u otplati konvertiranog kredita CHF