Zapošljavao je svojedobno 3000 radnika, a s kompleksom od čak deset hektara, ta osječka tvornica bila je grad u malome. Imala je vlastiti vodovod, kanalizaciju, rasvjetu, industrijsku prugu kojom je bila povezana sa željeznicom i pristaništem na Dravi, a na svom je zemljištu 1918. počela graditi činovničke i radničke stanove.

Riječ je o Osječkoj ljevaonici željeza i tvornici strojeva OLT čija je propast počela s privatizacijom, a likvidirana je 2019. Ostao je derutan i zastrašujuće prazan kompleks usred grada, preko puta novog sveučilišnog kampusa.

Bivša tvornica trebala bi u budućnosti doživjeti revitalizaciju i postati sportski inkubator kakvoga Hrvatska još nije vidjela. Zamisao je to ministra obrane Ivana Anušića iz doba kada je bio osječko-baranjski župan, a nedavno je izabrano i predstavljeno idejno rješenje za izradu Urbanističkog plana uređenja OLT-a, što je, istaknuto je, prvi korak do ostvarenja dugoočekivane transformacije ove industrijske ostavštine u modernu, multifunkcionalnu urbanu cjelinu.

Postat će to sasma novo naselje s čak 14 stambenih zgrada različitih visina i 500-injak stanova, a u kojima će se smjestiti oko 1600 stanara.

No, u središtu je čitave priče jedinstveni sportski inkubator, a obuhvaćat će, među ostalim, tri velike dvorane i niz manjih dvorana sa svlačionicama, polivalentni olimpijski bazen, teretanu, zdravstveni fitness, vanjsku i unutarnju stijenu za penjanje, kružnu trim stazu od 800 metara za vježbe na otvorenom…

U staroj zgradi uprave OLT-a zamišljeni su Muzej osječkog sporta i Muzej osječke industrije. Muzeji će imati i postav na otvorenom iza zgrade i u naselju. Revitalizirani kompleks protezat će se na 6,5 hektara.

Osječka ljevaonica željeza i tvornica strojeva OLT likvidirani su 2019., a nekoć su sa 3000 radnika bili grad u malome/D. Javorović/PIXSELL

Dječji vrtić za 250 mališana
“Sportski inkubator jedinstveni je projekt kojega još nismo našli nigdje u svijetu, a ojačat će ne samo Osječko-baranjsku županiju, već će “pokrivati” i cijelu Hrvatsku, pa možda i susjedne nam države.

Nevjerojatan je broj sportskih talenata u Hrvatskoj, no uglavnom je riječ o projektima obitelji ili individualaca koji postižu nevjerojatne sportske rezultate i promiču svoj kraj i zemlju. Nedostaje sustavno stvaranje sportaša, sustavno praćenje i usmjeravanje mladih ljudi na sport, zbog čega se velik broj djece stihijski bavi sportom, ili se uopće ne bavi”, istaknuo je ministar Anušić na predstavljanju idejnog rješenja.

Osječki gradonačelnik Ivan Radić podsjetio je da je idejnom rješenju prethodilo darovanje državnog zemljišta Osječko-baranjskoj županiji, a potom i lanjska odluka Gradskog vijeća Osijeka o izradi urbanističkog plana.

Radić: Sačuvat ćemo bivšu upravnu zgradu tvornice koja će također dobiti svoju namjenu.

“Sada slijedi izrada urbanističkog plana, a smisao svega je da na prostoru nekadašnje tvornice dobijemo održivu, multifunkcionalnu urbanu cjelinu koja će se sastojati od stambenog i sportskog dijela, ali i bivše upravne zgrade tvornice koju ćemo očuvati te koja će također dobiti svoju namjenu”, rekao je Radić.

Zgrade značajne kao industrijska baština bit će obnovljene, dok će se dio građevina rušiti. Inače, zanimljiv je podatak da je tvornica OLT jedna od prvih zgrada u istočnoj Hrvatskoj građena od armiranog betona.

“Izgradnju smo organizirali obodno, tako da se svo stanovanje i sportski inkubator nalaze po rubu i definiraju novo naselje, a cilj je osloboditi unutarnju zonu, odnosno glavnu pješačku os s trgovima, sportskim terenima, trim stazom… Važno je istaknuti i dječji vrtić kapaciteta 200 do 250 mališana te trgovačko-poslovni centar.

Kolni promet u naselju je minimaliziran kako bi se dala prednost pješacima i biciklistima, a parkiralište je pozicionirano većinom podzemno. Promoviramo korištenje obnovljivih izvora energije kao što su solarna energija i prikupljanje kišnice te organiziranje partera i krovova u smislu urbanih vrtova”, pojasnili su autori pobjedničkog rješenja, arhitekti Ivan Jovanovac, Siniša Bodrožić i Filip Šrajer.

Jedna od najvećih u SFRJ
Poduzeće OLT d.d. utemeljeno je 1912. kao tvornica za proizvodnju i popravak poljoprivrednih strojeva. Prvo ime mu je bilo Osječka livnica tuča, odakle i kratica koja se zadržala do danas. Na tržište je 1926. plasirao prve plugove i sijačice za kukuruz vlastite proizvodnje, a s vremenom će svoje proizvode izvoziti i u Rusiju, Ukrajinu…

Zahvaljujući priljevu češkog kapitala, relativno je glatko prošla kroz veliku gospodarsku krizu početkom 1930-ih godina, a potom se razvijala još uspješnije. S početnih šezdesetak, broj radnika je do 1938. narastao na 663. Tih je godina to bilo najveće poduzeće u Osijeku. Uzlet se nastavio pa je u razdoblju od 70-ih do početka 90-ih OLT slovio za jednu od najvećih tvrtki u tadašnjoj Jugoslaviji.

Propast OLT-a i otkazi započeli su odmah nakon Domovinskog rata. Pretrpio je znatne ratne štete, ali je i izgubio tržište. Inače, za vrijeme rata OLT je radio uglavnom za potrebe HV-a, a tek je u manjem dijelu održavao proizvodnju poljoprivrednih strojeva. Broj radnika srezan je 1993. na 398. I na tome se nije stalo.

Uslijedili su štrajkovi i prosvjedi preostalih zaposlenika. Vlada RH sanirala ga je milijunima tadašnjih kuna do 2000., no tvrtka je na kraju završila u stečaju s 25 milijuna kuna gubitka. Nekada slavna industrijska priča, postala je bolna uspomena za grad na Dravi i cijelu Slavoniju.

Lokalne vlasti nadaju se da će OLT biti obnovljen europskim novcem, no trenutno je nemoguće prognizirati kada će bivša tvornica zasjati novim sjajem.