Trilj je oduvijek imao stratešku važnost na prijelazu rijeke Cetine između jadranskog i krškog dijela zemlje. I dok je u antičkim i kasnijim vremenima važnost ovog grada bila uglavnom sagledavana kroz vojne vrijednosti, o čemu prije svega govore bogata nalazišta iz rimskog razdoblja, danas je Trilj zanimljiv zbog svojih prometnih, klimatskih i logističkih prednosti.

Poslovna zona

Glavna platforma gospodarskog razvoja Trilja bi u narednom razdoblju trebala biti proizvodno – poslovna zona Čaporice. Kako naglašavaju u samom Gradu, osim površinom od 26,6 hektara, njiohova zona ima nekoliko komparativnih prednosti u odnosu na ostale slične projekte.

“Uz samu zonu proteže se državna cesta D60, od Trilja prema Imotskom, a 4,5 kilometra potpuno novom brzom cestom je udaljen, ili je bolje reći blizu, čvor Bisko s A-1, autocestom prema Splitu i Zagrebu, a i prema Luci u Pločama. Izvrsna prometna povezanost nije jedini argument za dolazak potencijalnih investitora. Valja naglasiti da je cijela gospodarska zona u potpunosti komunalno opremljena, od elektroenergetike, sa šest trafostanica, telekomunikacijske kanalizacije do potpune vodovodne mreže, kao i mreže fekalne i oborinske kanalizacije”, kažu u Trilju. Proizvodna zona Čaporice – Centar agropoduzetništva 3LJ (Trilj) do sada je najvrijedniji gospodarski projekt financiran iz EU fondova na području Splitsko-dalmatinske županije. Inače, Splitsko-dalmatinska županija sa 36 poduzetničkih zona vodeća je po njihovom broju u Hrvatskoj. Tako je 2006. godine startala i Proizvodna zona Čaporice.

U njezino komunalno opremanje do sada je uloženo oko 50 milijuna kuna, poduzetnici su u svoje poslovno-proizvodne objekte i opremu uložili gotovo pola milijarde kuna, a u njihovim pogonima posao je dobilo 300-injak radnika. Kad su iscrpili zemljišne resurse prve faze, Triljani su odlučili umjesto opće namjene svoju zonu proširiti na novih 23 hektara i specijalizirati za agropoduzetništvo sa sadržajima koji bi bili u funkciji postojećih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i agroindustrije triljskog i cetinskog kraja, županije i šire. Projekt je nazvan Proizvodna zona Čaporice – Centar agropoduzetništva.

U Trilju su, kako sami ističu, vjerovali u takav projekt, ali zbog krize i besparice bila je upitna realizacija. Izlaz su vidjeli u sredstvima EU. Za pripremu i realizaciju projekta Trilj je ušao u partnerske odnose sa županijskom razvojnom agencijom RERA i Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša. Apliciralo se na sredstva EU fonda za regionalni razvoj iz kojega su za izgradnju infrastrukture na nova 23 hektara dobili nepovratnih 15,2 milijuna kuna ili 90 posto od ukupno potrebnih 17 milijuna kuna. Ovo su bila prva sredstva dodijeljena jedinicama lokalne samouprave za financiranje razvojnih projekata od kada je Hrvatska postala punopravnom članicom EU. Kako ističu u samom Trilju, odobrena EU sredstva Grad je dočekao s kompletiranom projektnom dokumentacijom komunalne infrastrukture uključujući i građevinsku dozvolu.

Stoga je bez gubljenja vremena provedena zakonom propisana javna nabava, a radovi na izgradnji počeli su u ožujku 2015. Izvela ih je graditeljska tvrtka “Skladgradnja” iz Splita
Poslovno uslužni centar (PUC) predstavljat će srce Proizvodne zone Čaporice – Agropoduzetničkog centra , ali i cijele agroindustrije Trilja i Cetinske krajine, Splitsko-dalmatinske županije i šire. Budući PUC bit će smješten uz južni rub proširenog dijela Proizvodne zone Čaporice, uz prometnicu za dio naselja Ugljane. Na parceli od 20.059 metara kvadratnih izgradit će se građevina s dva kata ukupne bruto površine 4245 metara četvornih. Taj prostor namijenjen je za smještaj i rad poduzetničko-potpornih službi, uslužno-servisnih službi i poduzetničko-inkubatorski dio.
Stožerni sadržaj PUC-a bit će Centar kompetencija za prehranu i zdravlje (CEKOM). Osnutkom CEKOM-a 3LJ stvorena je pretpostavka za pružanje podrške podizanju kapaciteta poslovnog sektora malih i srednjih poduzeća zainteresiranih za razvoj novih agroindustrijskih proizvoda. CEKOM 3LJ stvara zajednički prostor za znanstveni i industrijski sektor povezujući njihovo znanje i iskustvo, odnosno povezuje visokoškolske ustanove i institute s gospodarstvom i to primarno s malim i srednjim poduzećima.

Sve više poduzetnika

Prema podacima konzultantske kuće Bisnode, u Trilju trenutno posluje 365 poslovnih subjekata. Tijekom 2015. godine bilo ih je osnovano 18, dok je istovremeno bilo ugašeno 12 tvrtki. Ukupno je 20 poslovnih subjekata bilo u blokadi u posljednjih godinu dana. Također, u Trilju u postupku stečaja nalaze se dva subjekta. U fazi predstečaja trenutno je devet subjekata. Među poreznim dužnicima nalaze se dvije tvrtke, a četiri ih se nalazi na listi neisplatitelja plaća. Kako pojašnjava Branimir Kovačević, viši financijski analitičar Bisnodea, među svim poslovnim subjektima u ovom gradu, ukupno ih je 96 ili 26,3 posto predalo godišnje financijsko izvješće u javni registar za 2014. godinu.

Oni su kumulativno ostvarili 189,5 milijuna kuna prihoda, a kumulativna neto dobit iznosila je 4,2 milijuna kuna. Ti subjekti ukupno su u 2014. zapošljavala 407 osoba, što predstavlja prosjek od 4,2 zaposlenika po subjektu. Izvoz je iznosio 30,5 milijuna kuna, dok su analizirana poduzeća investirala ukupno 2,4 milijuna kuna tijekom 2014. godine.

U usporedbi sa ukupnim rezultatima Splitsko – dalmatinske županije, Trilj je imao 0,6 posto udjela među poduzećima koja su predala godišnje financijsko izvješće. U ostvarenim prihodima na razini cijele županije, poduzeća iz ovog grada sudjelovala su sa 0,5 posto udjela. Analizirana poduzeća imala su 0,6 posto udjela u ukupnom županijskom izvozu, dok su njihove investicije činile 0,2 posto svih investicija na županijskoj razini. Ukupno 0,6 posto svih zaposlenih u županijskom realnom sektoru odnosilo se na zaposlenike iz poduzeća koja su smještena na području Trilja. v