Godina uspona i padova, pandemije i potresa niti jedan sektor nije ostavila ravnodušnim. Na izmaku ove dramatične 2020. godine nekoliko voditelja udruženja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori pitali smo o stanju njihovom sektoru, predviđanjima za iduću godinu, Vladinim mjerama pomoći gospodarstvu od posljedica Covid šokova, ali i kompanijama koje su unutar njihovog sektore pokazale otpornost u ovim neizvjesnim vremenima.

“Godinu na izmaku pamtit ćemo kao vrlo izazovno razdoblje obilježeno pandemijom koja je usporila, a u nekim trenucima i zaustavila turizam kakav smo poznavali. Brojni projekti koji se odnose na infrastrukturna ulaganja su zaustavljeni, među njima i oni usmjereni na unaprjeđenje procesa i podizanje kvalitete usluge.

Ipak, kad analiziramo sve okolnosti, možemo reći da smo ostvarili prilično dobre rezultate u usporedbi s konkurencijom na Mediteranu“, kaže Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK.

Prekinut dotok inokapitala

“Korona kriza je prekinula dotok stranog kapitala, država je smanjila obim infrastrukturnih projekata, što bitno utječe na naš sektor. Također se stanovništvo počelo racionalnije zaduživati i porastao je broj nezaposlenih. Lanac opskrbe materijalom se za vrijeme lockdowna prekinuo ( u Hrvatskoj nema proizvodnje nekih materijala npr. građ. čelika – armature ).

Imali smo problem sa dolaskom radne snage na gradilišta i karantenom za strane radnike. Povećani su nam troškovi gradnje sa provedbama mjera stožera civilne zaštite a prema važećim ugovorima i dalje smo odgovorni za prekoračenja rokova i prekoračenja troškova. Usprkos tome građevinari su žilavi , uzdrmani ali još smo u boljem stanju nego neki drugi sektori ( ugostiteljstvo “, ocjena je Zlatko Sirovec, predsjednik Udruženja graditeljstva.

Dok Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama smatra kako se korona na njegov sektor odrazila prije svega „usporavanjem tržišta nekretnina i padom broja transakcija.

U konačnici to su osjetile i sve agencije padom prometa uglavnom između 40 i 80% u odnosu na prošlu godinu. S time da postoje i neke agencije koje su ostale bez ikakvog prihoda od pojave Pandemije. Treba napomenuti da je na ipak najveće tržište u Hrvatskoj, a to je ono Grada Zagreba bitno utjecao i potres u ožujku.“

“Radi zatvaranja prodajnog kanala HoReCa i dijelom gubitka turističke sezone, pad prodaje se procjenjuje prosječno na oko 50%. (U prvih 11 mjeseci ostvareno je 7,7 milijuna dolazaka i 54 milijuna noćenja. To je pad u odnosu na isto razdoblje 2019. za 62, odnosno 50 posto, što je ujedno i podatak za prosječni pad prodaje vina.)

Pad prodaje znači i gubitak prihoda. U vinogradarskoj proizvodnji ne može se smanjivati obim proizvodnje i nije moguće smanjivati proizvodne troškove. Proizvodni troškovi su konstantni. Za financiranje radova u vinogradu do berbe („fiksni“ varijabilni troškovi: plaće, zaštitna sredstva, gnojivo, gorivo) potrebno je prosječno 40.000 kuna po hektaru, što na razini RH, za 20.000 ha iznosi oko 800 milijuna kuna.

Kod pada prodaje od približno 50%, nedostatak likvidnih sredstava je oko 400 milijuna kuna. S druge strane, neprodane zalihe onemogućavale su novu berbu. Sve u svemu, pad prodaje je uzrokovao veliku nelikvidnost, povećanje neprodanih zaliha i onemogućavao je novu berbu, a povećanje zaliha potencijalno dovodi i do pada prodajnih cijena”, kaže Josip Pavić, predsjednik Udruženja vinara.

Kada govore o vladinim mjerama čelnici udruženja gotovo se slažu kako su one bile korektne i u pravo vrijeme.

O mjerama za spas

“Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta trenutno značajno doprinose opstojnosti sektora. To smo više puta isticali i vrlo je važno je što su donesene u pravom trenutku. Za sektor turizma bit će ključan njihov produžetak sve do početka turističkog prometa kako bi zadržali zaposlenost i kvalitetne kadrove.

Važno će biti dogovoriti i dodatne kompenzacijske mjere koje će nadoknaditi i dio fiksnih troškova, a o čemu se trenutno razgovara sa resornim ministarstvima”, kaže Žgomba.

I Sirovec smatra da su mjere za očuvanje radnih mjesta i spas gospodarstva su bile dobre i nužne. “Vidi se da Vlada radi i ima rezultate, ali tu se ne smije stati . Neke reforme su nužne ( pravosuđe ) te smanjenje poreza, za provođenje bolje gospodarske klime…“

“Mjere su donesene pravovremeno i ocjenjujem ih vrlo dobrima. Smatram da se Vlada dobro nosi s krizom i da uspijeva balansirati između mjera koje štite život i zdravlje s jedne strane i gospodarstvo s druge”, kaže Ranilović.

“Prve mjere su bile mjere potpore očuvanju radnih mjesta, moratoriji i reprogrami postojećih kredita, a potom nove kreditne linije za likvidnost.Brzom i koordiniranom akcijom vinara, HGK i države, usvojene su mjere kriznog skladištenja i krizne destilacije.

Ove su mjere uobičajene u EU za sklanjanje određene količine vina s tržišta u situacijama ekstremnog povećanja zaliha. Brzo donesene i učinkovito provedene mjere zaustavile su potpuni krah vinarstva”, naglašava Pavić. Očekivanja od iduće godine ipak nisu bez optimizma.

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri HGK tako kaže: “Kraj pandemije je još uvijek vrlo teško prognozirati, a te procjene ovise o više faktora. Iako u zadnje vrijeme imamo pozitivnih naznaka koje idu u smjeru oporavka, treba pričekati i vidjeti kako će sve funkcionirati u praksi.

O zdravstvenoj situaciji u svijetu i široj primjeni cjepiva ovisit će i kretanja ljudi te posljedično turistički rezultati. Naravno, tu će veliku ulogu igrati i mjere za eventualno ograničavanje putovanja unutar Europske unije, koje tek treba definirati i izboriti se za najbolju moguću poziciju Hrvatske.

Smatram da će oporavak biti postepen. Iduću godinu gledam kao godinu oporavka, povratka u onaj segment poslovanja u turizmu kakav poznajemo.

U ovoj je situaciji nezahvalno davati konkretna predviđanja, no rekao bih da vraćanje turističkih rezultata na razinu iz 2019. možemo očekivati tijekom 2023., dok bi se tijekom 2022. trebali približiti tim rezultatima. No, optimisti smo i svakako očekujemo da bi sljedeće godine trebalo biti značajnije bolje nego ove”.

Prognoze za 2021.

Oko oporavka i njegove brzine Sirovec kaže kako je procjena brzine oporavka sektora od 6 mjeseci do 3 godine ali ona ovisi o niz faktora na koje sami ne utječemo.

Ranilović naglašava kako rasplet zaista nitko pouzdano ne zna, jer ovisi o stanju pandemije i to ne samo u Hrvatskoj već u Europi i cijelom svijetu.

“S obzirom na dolazak cjepiva, očekujem da bi se situacija na tržištu mogla stabilizirati u svibnju uz veći boj cijepljenih i dolaska toplijih i dužih dana. Bitan je i povratak turizma, a prije svega mogućnost kretanja ljudi između i unutar država. Nekretnina ostaje i dalje vrlo dobra i sigurna investicija pa i u ovoj krizi.

Očekujem da bi od svibnja promet počeo rasti. To ne znači nužno i rast cijena što svi automatski pogrešno povezuju. Utjecaj na cijene u Zagrebu će još imati i potres iz ožujka.”

“Vinski sektor se priprema za dva scenarija: prvi, da će se pandemija i njen utjecaj nastaviti cijelu slijedeću godinu, i drugi scenarij, da će se pandemija zaustaviti do slijedećeg ljeta”, zaključuje Pavić.