Poslovanje banaka u Hrvatskoj u 2017. godini obilježilo je smanjenje kamatnih stopa u svim segmentima njihovog kreditnog poslovanja, ali i smanjenje dobiti zbog Agrokora te najveće smanjenje loših plasmana od početka krize 2008., istaknuto je u ponedjeljak na predstavljanju najnovijeg izdanja publikacije – HUB Pregledi.

Ukupno smanjenje kamatnih stopa na kredite tijekom 2017. nominalno je iznosilo između 0,5 i 0,6 posto, što je najveće smanjenje u proteklih deset godina. 

Pritom, kod stambenih kredita, koji su po volumenu i dalje najznačajniji pojedinačni krediti stanovništvu, kamatne stope su pale s prosječnih 4,56 na 3,90 posto, također najviše u proteklom desetljeću.

"U Hrvatskoj imamo još jednu zakašnjelu reakciju, imamo odgođeni izlazak iz recesije, i nakon ove prilagodbe u 2017. Hrvatska se zapravo priključila usporedivim zemljama s visinom kamatnih stopa", kazao je direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović.

Neto dobit banaka smanjena je s 5,1 milijardi kuna u 2016. na oko 3,6 milijardi kuna u 2017., što je pad od 30 posto, a uvelike uslijed rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja zbog krize u koncernu Agrokor. 

Pritom, navodi Adrović, najveći dio plasmana je već rezerviran u protekloj godini, stoga se ne očekuje povećanje rezervacija u ovoj godini. Pritom, kaže, prije svega je pitanje što će biti s Agrokorom, a svi se nadaju postizanju nagodbe.

Kako je napomenuo, poslovanje banaka u 2017. godini obilježilo je zaoštreno tržišno natjecanje koje je onemogućilo osjetnije smanjenje troškova poslovanja, a ocjenjuje da u budućem razdoblju jedino povećanje volumena može rezultirati bitno uvećanim prihodima. 

Istovremeno, loši krediti bilježe najveći pad od početka krize. Prošlogodišnji iznos prodanih loših plasmana dosegnuo je 8,4 milijarde kuna, a najveći dio prodanih potraživanja, više od 70 posto, odnosi se na trgovačka društva. 

Adrović je naveo podatak da omjer loših kredita u građevinarstvu iznosi 64 posto, što znači da su dvije trećine svih plasmana u građevinarstvu loše i ne vraćaju se, i to su manje-više propali građevinski projekti. "Pri takvom podatku vjerojatno nijedna građevinska tvrtka izvana neće doći u Hrvatsku ulagati u građevinski projekt", kaže Adrović.

Također, kako je navedeno, broj izdanih platnih kartica lani je premašio 8 milijuna, a ostvareni promet po karticama iznosio je 139 milijardi kuna. Zaključno, Adrović je ocijenio da su hrvatske banke sjajno kapitalizirane, te da su spremne odgovoriti na praktički svaku potražnju za kreditima.

Kada je u pitanju likvidnost u bankarskom sustavu, naveo je da opća stopa obvezne rezerve iznosi 12 posto te da je praktički najviša u EU. "Želim reći da imamo jedan staromodan i rigidan sustav koji ne odgovara potrebama ni bankarskog sustava ni gospodarstva. Zbog toga je još uvijek kod središnje banke blokirano više od 50 milijardi kuna. Dakle, u tom smislu postoji velika rezerva u likvidnosti", rekao je Adrović.

S obzirom na rast hrvatskog gospodarstva od tek 2 posto na godišnjoj razini u zadnjem kvartalu 2017., odnosno 0,1 posto na kvartalnoj razini, podbačaj na planu investicija, kao i činjenicu da je glavni pokretač rasta BDP-a osobna potrošnja, Adrović je poručio da je teško iznijeti prognozu mogućeg porasta kredita u 2018. godini.

"Bankama trebaju prigode za rast volumena, a životno su zainteresirane za rast BDP-a", poručio je. Također, potrebne su i bolje institucije radi smanjenja rizika, pri čemu se pozitivno gleda na ulazak u eurozonu, iako bi po procjenama izravni gubitak banaka iznosio oko milijardu kuna, no računa se da bi smanjenjem regulatornog troška banke to mogle nadoknaditi.

Istaknuta je i potreba reforme sustava osiguravanja depozita, a u cilju pokretanja gospodarskog rasta značajnija porezna rasterećenja, kao i "Doing business" reforme, u smislu pojednostavljivanja, pojeftinjenja i digitaliziranja usluge države, kao i skraćivanja svih rokova za dobivanje dozvola.

Također, kako se moglo čuti, u svibnju će se moći vidjeti efekti novog načina izračuna kreditne sposobnosti. Naime, uslijed izmjena Ovršnog zakona, zatim Zakona o stambeno-potrošačkom kreditiranju, banke više ne smiju prekoračiti iznos kredita koji netko može otplaćivati, a u slučaju kršenja tih propisa banka može biti i prekršajno kažnjena.  

Time je bitno umanjena kreditna sposobnost, pogotovo onih s plaćama između četiri i šest tisuća kuna, kojima u pogledu stambenog kredita sposobnost pada oko 50 posto, i postoji vjerojatnost da će se to odraziti na potražnju za kreditima, navode iz HUB-a.