Ministarstvo rada i mirovinskog sustava počet će ovih dana na internetskim stranicama javnu raspravu o izmjenama Zakona o radu (ZOR), drugu ove godine, koja bi trebala smanjiti troškove rada i omogućiti brzo restrukturiranje tvrtki, a istodobno zadržati visoku zaštitu radnika. Među novostima koje su predviđene novim ZOR-om jest drukčije uređenje instituta otpremnine: predlaže se osnivanje fonda za otpremnine na koje bi ubuduće pravo imali i radnici koji imaju ugovore na određeno vrijeme. 

Jednaka prava
U taj bi se fond, doznajemo u Ministarstvu, trebao uplaćivati dio iznosa iz doprinosa koji poslodavac već uplaćuje na plaće (tzv. bruto dva, u kojem su doprinosi za zdravstvo, zapošljavanje, invalide i zaštitu na radu), što znači da se trošak za poslodavca time ne bi povećao. Postotak uplata u fond za otpremnine još nije definiran, ali spominje se jedan i više posto. Fondom bi upravljalo Hrvatsko mirovinsko investicijsko društvo, a novac bi se vodio na ime i prezime radnika. Za razliku od drugog mirovinskog stupa, doznajemo u Ministarstvu, iz fonda za otpremnine radnik bi mogao povući novac u trenutku kada, primjerice, ostane bez posla, pa bi uz naknadu sa Zavoda za zapošljavanje imao pravo i na otpremninu.

Razmatra se i mogućnost da radnik može svoj novac u fondu držati i do odlaska u mirovinu. Prema važećim odredbama, pravo na otpremninu ima radnik kojem poslodavac nakon dvije godine neprekinuta rada otkazuje ugovor o radu, osim ako ga otkazuje iz razloga uvjetovanog ponašanjem radnika, a otpremnina se utvrđuje u najmanjem iznosu od trećine prosječne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca. Izmjenama ZOR-a želi se uvesti i fleskibilno radno vrijeme. U Ministarstvu smatraju da se prekovremeni sati radnika vrlo često ne evidentiraju i ne plaćaju na propisani način, a podaci Državnog inspektorata govore da su prekršaji poslodavca vezani uz prekovremeni rad zastupljeni sa samo dva posto u ukupnom broju utvrđenih prekršaja. 

Preraspodjela vremena
Primjena instituta preraspodjele radnog vremena, tzv. velike preraspodjele, dobro je prihvaćena u djelatnostima koje ovise o klimatskim uvjetima ili su sezonske prirode, a ograničavanje najduljeg radnog vremena na 56 odnosno 60 sati tjedno u cijelosti se podudara s postojećim uređenjem najkraćeg trajanja odmora. Uprosječivanjem radnog vremena neizravno bi se utjecalo i na troškove rada, smatraju u Ministarstvu, jer bi se smanjili opseg i troškovi prekovremenog rada. Izmjenom odredaba poslodavcima bi se omogućila organizacija radnog vremena koja bi im osigurala kratkoročne fluktuacije u poslovnom procesu. To rješenje posebno pozdravljaju u građevinskom sektoru, gdje će, umjesto unajmljivanja kooperanata, uz fleksbilnije radno vrijeme radnici moći ispuniti zadane rokove, što će u konačnici rezultirati nižim troškovima i većom konkurentnošću. Poslodavci, posebice oni koji su već godinama u sudskim sporovima s bivšim radnicima, pozdravljaju i ideju obvezne arbitraže kroz zaobilaženje sudova. 

Profesionalni paraziti
"To je puno bolje rješenje nego sudski spor jer on uvijek završi na štetu poslodavca. Mi imamo jednog 'profesionalnog parazita' koji nas je tužio prije tri godine, a živi od toga da ide od firme do firme i izvlači novac. Svako rješenje koje će dovesti do ukidanja takve prakse pametno je rješenje", kaže jedan građevinar koji je želio ostati anoniman. 

Petar Lovrić, HUP

Smanjiti rigidne kazne

Poduzetnicima bi koristilo smanjenje rigidnosti prekršajnih odredaba jer ne treba na jednak način visokim kaznama penalizirati rad na crno i neisplatu plaća te kršenje procedura, smatra Petar Lovrić iz Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. Već dulje traže i povoljnije uređenje tereta bolovanja jer ih snažnije pogađa dopuštanje višekratnog bolovanja od 40 dana u godini, a zagovaraju i fleksibilniji način otkazivanja ugovora o radu.

Bernard Jakelić, HUP

Štrajk nakon jednog dana neisplate plaća? Preradikalno 

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) preradikalnim ocjenjuju prijedlog da radnici legalno mogu pokrenuti štrajk nakon samo jednog dana neisplate plaća. "Takvo je rješenje bez presedana i ne postoji nigdje, vjerujem da je prijedlog došao sa sindikalne strane", kaže zamjenik direktora HUP-a Bernard Jakelić. Iako i sad postoje arbitražni sudovi, objašnjava, svaka alternativa koja bi smanjila broj predmeta na sudovima je dobrodošla ako će ubrzati rješavanje nesuglasica. Ostaje otvoreno, navodi Jakelić, kako će izgledati konačni sustav otpremnina. "Pozdravljamo ideju da se osnuje fond iz kojeg bi se isplaćivale otpremnine radnicima, ali ne na način da novi namet poveća troškove poslovanja", ističe. Dodaje da i sada u Hrvatskoj imamo preskup rad, pa ako se uvede novi namet, njegov bi se udar morao kompenzirati negdje drugdje.