Nakon inicijalnog šoka i nevjerice izazvanih najavom poreza na ekstraprofite, što su u Banskim dvorima odredila za sve iznad letvice od 20 posto rasta dobiti u ovoj godini, poslodavci zbijaju redove.

Oboružani pravnom argumentacijom i scenarijima udara na pojedine sektore, iz Hrvatske udruge poslodavaca pozvali su Vladu da odustane od najavljenog nameta. Ocjenjuju ga iznimno štetnim za gospodarstvo na pragu recesije, a dio članica već razmatra tužbe protiv države.

Neke od kompanija članica svoje kritike na zakon iznijele su u javnom savjetovanju završenom jučer, no HUP će iznijeti sveobuhvatne primjedbe na Gospodarsko-socijalnom vijeću.

Ne reterira li Vlada od cjelokupnog propisa, što je izgledno teško s obzirom na retoriku solidarnosti i činjenicu da je ideja potekla iz Bruxellesa, poslodavci će predložiti izuzeća koja bi u obzir uzela reinvestiranu dobit, izvoznu orijentaciju, kao i drugačiji tretman onih poduzeća kojima poslovni proces traje dulje od godine dana.

Uz sugestije pravnika o retrogradnom učinku i neuobičajeno širokim ovlastima Porezne uprave, analiza temeljena na simulacijama članica ističe da novi namet ne diferencira poduzetnike koji su investirali i podignuli efikasnost unatoč rastu troškova i pandemiji s onima koji gomilaju zarade na eksploziji rasta cijena energenata zbog rata u Ukrajini.

Zakonski prijedlog novog poreza, koji će – prema računici Vlade zahvatiti samo 208 najvećih tvrtki i donijeti 2,1 milijardu kuna prihoda, smatraju diskriminatornim ističući da direktno penalizira uspješne koji najviše uplaćuju u (od inflacije već napuhani) proračun, investiraju, rade na troškovnoj efikasnosti u cilju podizanja konkurentnosti na domaćem i globalnom tržištu.

Dodaju da bi porez trebale platiti i tvrtke koje su u 2022. godini zaposlenicima podignuli plaće u prosjeku 15 posto te one koje su, primjerice, 2018. bile srednje velike, a do danas razvile u velike tvrtke.

HUP-ova računica pokazuje da će najviše poreza platiti turističke tvrtke, prerađivačka industrija, farmacija, IT, brodarske kompanije te banke. Od konkretnih imena mogli su se čuti samo rijetki primjeri; većina (zasad) ne želi u medije pravdajući se burzovnim pravilima ili bojazni da bi priznanjem o preusmjeravanju svoje likvidnosti prema proračunu došli u problem s kreditorima.

”Ljudi su očajni i razočarani, primjer je takav i brodogradilište Viktor Lenac, kojemu uz novi porez dolaze u pitanje novi ugovoreni poslovi, jer ako se uvede morat će platiti oko 40 milijuna kuna poreza i otpustiti 150 ljudi”, rekla je glavna direktorica HUP-a Irena Weber na briefingu s novinarima.

Navodi potom i primjer tvrtke iz Rijeke koja planira novu veliku proizvodnu investiciju u Lici te zapošljavanje oko 180 ljudi, a sada nije sigurna da će to moći. ”Takvih koji su investirali ima još, a sada će za biti to kažnjeni”, kaže čelnica HUP-a.

Popis ‘žrtava’
U porezne škare ulaze turističke kompanije kojima pad dobiti u pandemiji zbog zatvaranja i ograničenja kretanja sada ruši četverogodišnji prosjek dobiti. Upozoravaju da će sektor koji najviše investira ove godine za porez uplatiti novac koji bi plasirali u nove hotele i kapacitete, čime im prijeti zaostajanje u kvaliteti na visokokonkurentnom tržištu.

IT industrija prihode uglavnom generira od izvoza uz godišnje stope rasta iznad 20 posto, a dobit potom reinvestira za razvoj novih proizvoda i usluga te zapošljavanje visoko obrazovanog kadra. ”Perjanica gospodarstva sad je kažnjava za uspjeh i svrstana u klub ekstraprofitera”, negoduju u Udruzi.

Uvede li se porez na ekstraprofit, brodogradilište Lenac moralo bi platiti oko 40 milijuna kuna i otpustiti 150 ljudi, upozorava Irena Weber/GORAN KOVAČIĆ/PIXSELL

Prerađivačkoj industriji izvoz je značajan dio poslovanja, a ranije je već pogođena rastom svih ulaznih troškova sirovina, energije, materijala i prijevoza, u prosjeku za 60 posto, a slični argumenti o nagrizanju konkurentnosti na izvoznim tržištima i zapošljavanju dobro plaćenog kadra vrijede i za farmaceute.

S druge strane, banke će porez platiti zahvaljujući otpuštanju rezervacija, a brodarima nakon godina poslovanja u minusu zbog blokada pomorskog prijevoza u prvoj godini oporavka prijeti porezna obveza koja će im “uzeti 51 posto zarađenog”.

U nizu zamjerki u Udruzi poslodavaca podcrtavaju široko bacanje porezne mreže čime domaća varijanta praktično gubi svaku poveznicu s europskom idejom solidarnog oporezivanja dobiti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija i preusmjeravanje prema kućanstvima i poduzećima posebno pogođenim krizom.

”Pozivamo Vladu da nastavi s poreznim rasterećenjem gospodarstva, a ne da uvodi novi dodatni porez na dobit jer je sigurno da će to onemogućiti nastavak investicija i daljnji porast plaća”, rekla je glavna direktorica HUP-a Irena Weber.

Spornih 300 milijuna
Osvrćući se na pravne argumente, odvjetnik Mićo Ljubenko napominje da su odredbe Ustava vrlo načelne pa “puno toga može biti protuustavno i istovremeno ništa ne mora biti”.

Spornim ocjenjuje odluku zakonodavca da odreže prihodovnu granicu na 300 milijuna kuna, što u konkurentsku prednost automatizmom stavlja sve one s nižim prihodima.”

Takva porezna intervencija koja ulazi u tekuću godinu je protiv svih pravila jer onemogućuje planiranje poslovanja, to je retroaktivno djelovanje”, kaže Ljubenko.

U tom svjetlu posebno problematičnim vidi što se s takvim rješenjem izlazi mjesec i pol prije kraja godine čime je kompanijama ostavljeno vrijeme za realizaciju većeg rashoda u cilju snižavanja dobiti i bijega od najavljenih poreznih škara.

”Nije dobar propis koji omogućuje da se elegantnim manevrom izbjegne”, poentira naš sugovornik povlačeći paralele s dvije stope poreza na dohodak ovisno ostvari li kompanija više ili manje od 7,5 milijuna kuna prihoda. Smatra da bi adekvatnije rješenje bilo da se i one ispod 300 milijuna kuna solidarno zahvatilo porezom jer bi se time izbjeglo stvaranje nereda na tržištu.

Poslodavci se nadaju da će ih Vlada ipak čuti i uvažiti njihove primjedbe da je uvođenje poreza na ekstraprofit nepravedno jer šalje lošu poruku ulagačima, a Hrvatsku čini nesigurnom za investicije. “Negativni efekti će biti puno veći od onih za proračun.

Ako Vlada ne odustane od toga, što se nadamo da hoće, moguće je da će kompanije dizati tužbe protiv države, a i u HUP-u se već konzultiramo oko pravnih aspekata”, zaključila je Weber.