Prvi radni dan nakon preuzimanja dužnosti, novom ministru rada Marinu Piletiću započet će razgovorima s poslodavcima i sindikatima o prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR), kojeg je ostavio njegov prethodnik Josip Aladrović. Nacrt tog prijedloga od 60-ak članaka početkom mjeseca dostavljen je socijalnim partnerima, koji će na njega dati svoje prijedloge, prije nego dokument bude upućen u javnu raspravu.

Brojne slabe točke

Sa stajališta poslodavaca prijedlog ima brojne slabe točke i suprotan je trenutnoj realnosti tržišta rada, a u HUP-u su skeptični da će njime doći do poboljšanja postojećeg i krutog ZOR-a iz 2014. Vlada je, naime, zbog povlačenja 800 milijuna eura iz NPOO-a zacrtala da će do kraja 2022. unijeti niz promjena u ZOR, pa među ostalim da će se smanjiti broj ugovora o radu na određeno vrijeme ili produljiti radni vijek. Jedna od novina koju predlaže Ministarstvo, a koja je poslodavce šokirala, jest odredba o prestanku radnog odnosa. Postojeći zakon predviđa da to bude do 65. godine života, osim ako se poslodavac i radnik drugačije dogovore, no u dokumentu koji se razmatra ograničenja nema. Drugim riječima, ugovori o radu će se zaključivati ili na određeno vrijeme ili doživotno, odnosno o redovnom završetku radnog odnosa odlučivat će samo radnik.

Takav prijedlog, ukazuju poslodavci, nije usklađen ni sa zakonom o mirovinskom osiguranju, koji predviđa odlazak u mirovinu sa 65 godina. U HUP-u drže da je postojeće zakonsko rješenje zadovoljavajuće i za poslodavce i radnike, a očekuju i da će sindikati ipak iskazati neslaganje s ukidanjem dobne granice znajući da su svojedobno bili protivnici njezinog podizanja na 67 godina, te su organizirali i prikupili potpise za referendum protiv tog prijedloga.

Ministarstvo namjerava u ZOR unijeti i odredbu da poslodavac s radnikom može uzastopno u roku tri godine sklopiti najviše tri ugovora o radu na određeno, te nakon toga do eventualnog novog ugovora mora uslijediti godinu dana pauze. Sada je to tri godine, no nevezano uz broj ugovora. Izuzetak će biti zapošljavanje u turizmu, no poslodavci ukazuju da već sada Hrvatska ima niži broj ugovora na određeno od prosjeka EU. Prema podacima Eurostata, taj je udjel u 2021. u EU bio 12%, a kod nas 11,8% i u osjetno je niži nego 2016., kada je iznosio 20%.

Pitanje stranih radnika

Osim toga, zbog nedostatka radnika u svim poslovima u porastu je zapošljavanje stranih radnika, koji prema zakonu o strancima mogu biti zaposleni samo na godinu dana. Od oko 100.000 stranih radnika koliko ih se očekuje u ovoj godini, 30 posto ih je u turizmu, koji je izuzet od ovih pravila ugovaranja rada na određeno. HUP-ovci su nezadovoljni i istrčavanjem u uvođenju pojma platformskog radnika prije nego se na razini u EU usvoji direktiva koja regulira taj oblik radnog odnosa, a smatraju i da kod reguliranja rada izvan mjesta poslodavca u dijelu zaštite treba razlikovati kada se taj oblik dogovara na zahtjev radnika ili poslodavca. Posebno apsurdnim i diskriminirajućim ocjenjuju, pak, prijedlog da se, radi poticanja učlanjivanja u sindikate, dodatna prava primjerice na božićnice i regres, omogući samo za članove sindikata.