Situacija na tržištu rada nikada nije bila dinamičnija. Pregled tržišta rada portala za zapošljavanje MojPosao pokazuje da je u 2022. objavljeno 13 posto više oglasa za posao (više od 84 tisuće) nego 2021., te 22 posto više nego pretpandemijske 2019. Na te je oglase pristiglo čak 1,5 milijuna prijava, osam posto više nego 2019.

Situacija trenutačno izgleda tako da na Zavodu za zapošljavanje imamo prijavljeno 120 tisuća nezaposlenih dok istovremeno u zemlji radi 115 tisuća stranih radnika. Poslodavci, dakle, u državi teško dolaze do radnika i moraju ih tražiti preko granice.

A i taj je bazen jako ispražnjen. Očekivanja su, rekla je Marina Tkalec s Ekonomskog instituta Zagreb, na panel raspravi portala MojPosao, da će demografska kretanja te sve veća integracija Hrvatske u EU još više smanjiti ponudu rada na domaćem tržištu.

“Kratkoročno ne možemo očekivati značajniji priljev inozemne radne snage pa vjerujem da će nesrazmjer između ponude i potražnje za radnom snage i dalje ostati značajan u 2023. godini.

Što se potražnje za radom tiče, ona je i dalje na povijesno visokim razinama, ali uz zabilježeno hlađenje ekonomije za očekivati je da će se i ona početi hladiti negdje na proljeće”, ističe Tkalec, napominjući da će hlađenje ovisiti o dubini i trajanju usporavanja.

Kompromisni zakon
Trenutačnom situacijom na tržištu rada, pokazala je panel rasprava, poslodavci posebno nisu zadovoljni. Nisu zadovoljni niti načinom na koji država na njih reagira, odnosno kojim politikama potiče zapošljavanje i aktivaciju nezaposlenosti.

Poseban trn u oku im je poticanje samozapošljavanja kojima, požalio se Hrvoje Balen, predsjednik HUP-ICT-a, potiče osnivanje paušalnih obrta, a time i nelojalnu konkurenciju poslodavcima koji državi plaćaju daleko više poreze od “paušalaca”. Trenutačno toliko “iskri” između vlasti i poslodavaca da poduzetnici traže pisanje novog Zakona o radu.

“Ne podržavamo izmjene i dopune ZOR-a. Ono o čemu se raspravljano i ono što je u konačnici doneseno nisu iste stvari”, rekao je Balen. Primjerice, navodi, na pregovorima se raspravljalo o 30 posto povećanju naknade za rad nedjelom, a izašlo se s 50 postotnim povećanjem bez da se to raspravilo sa socijalnim partnerima.

Poslodavcima je neprihvatljivo i da članovi sindikata imaju veća prava od onih koji to nisu. “Smatramo da to nije ustavno”, upozorio je Balen. Nisu zadovoljni niti kako je reguliran rad na daljinu jer ništa nije pojednostavljeno. “Čekamo novu rundu pregovora o novom ZOR-u”, poručio je Balen vladajućima.

A da ćemo uskoro vjerojatno u nove pregovore potvrdio je i Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada. “Ove su izmjene bile nužne zbog implementacije europskih Direktiva i povlačenja 750 milijuna eura iz europskih fondova. One su kompromis i ne znače da nećemo ići u pisanje novog teksta”, poručio je nezadovoljnicima Ivan Vidiš, požalivši se na teške i naporne dvije godine pregovora.

Ako su takve izmjene ZOR-a izašle nakon dvije godine pregovaranja postavlja se pitanje koliko će tek trebati da bi se postigao kvalitetan dogovor oko novog zakona.

Izmjenama zakona nije zadovoljan niti Igor Žonja, direktor portala MojPosao. Kaže da pretjeranom zaštitom nećemo ništa postići referirajući se na veća prava koje će imati članovi sindikata te na pokušaj ograničenja ugovora o radu na određeno.

Višak u javnoj upravi
Žonja upozorava i da je na portalu MojPosao prošle godine bilo manje oglasa za zapošljavanje u inozemstvu što, po njemu, pokazuje da strane kompanije teško mogu pronaći kandidate u Hrvatskoj. I on, kao i Balen, nezadovoljan je aktivnim politikama zapošljavanja.

“Nezaposlenima koji žele raditi treba pomoći kroz prekvalifikacije ili dodatno školovanje, a ostalima kroz druge vidove socijalnog zbrinjavanja, a ne kroz HZZ. Sada je i prava prilika da se smanji i ozdravi javni sektor”, poziva na drastične rezove u javnoj upravi Žonja. Upravo oni, kaže, mogu biti ključna radna snaga za daljnji razvoj domaćeg tržišta rada. A prema direktoru portala MojPosao u javnoj i državnoj upravi viška je od 100 do 200 tisuća ljudi.