Vruća tema u jeku vrućeg ljeta, po definiciji tiče se jedne univerzalne sfere kakav jest Ovršni zakon, i kako stvari stoje mogao bi se brzo, lako moguće već početkom jeseni, u javnoj raspravi naći i sam nacrt novih ovršnih rješenja. To je pak zanimljivo između ostalog zbog vrlo izglednog novog rješenja s kojim bi se isto krenulo u primjenu od 2019., a važno je s jedne strane poslodavcima i radnicima te s druge strane ovrhovoditeljima. Naime, poslodavci već duže zazivaju promjenu tako da oni prestanu provoditi ovrhe na plaći radnika.

A sve ukazuje, pod pretpostavkom otklanjanja retroaktivne primjene, da za konsenzus oko tako nečega neće biti potreban velik napor. U sklopu aktualnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa na planu izmjena i dopuna Ovršnog zakona čak se i sezona godišnjih odmora pokazala, zanimljivo, da nije razlog da se radna skupina ne pokuša sastati. Tako su se te aktivnosti usred ljeta i intenzivirane, i to nakon nekoliko mjeseci svojevrsnog moratorija na rad, što je za posljedicu imalo zakazivanje sjednice za protekli petak (25. srpnja). No, upravo zbog spriječenosti dijela članova ta je sjednica odgođena, ali brzo ponovo sazvana za utorak 31. srpnja, kada je prema našim informacijama i održana. To znači da će odgovori na pitanja tko je na njoj nazočio i što je odlučeno, svima koji se nisu mogli odazvati, biti uskoro poznati u formi prosljeđivanja radnog materijala.

Utoliko, tek za kratko je još otvoreno pitanje oko samog stava radne skupine u povodu poslodavačkih nastojanja da sa sebe skinu teret provedbe ovrha na plaći radnika. Ipak, što se podrške tiče, evidentno je da je poslodavci već imaju od strane mnogih dionika, pa tako po novome i od strane Hrvatske odvjetničke komore. O tome svjedoče Komorine aktivnosti i doprinos na planu izmjena Ovršnog zakona. Na toj liniji su i upravo upućeni njihovi prijedlozi ovršnih promjena jer se pokazuje bezrezervna podrška navedenim nastojanjima poslodavca. Kako se doznaje, HOK je u cijelosti protiv bilo kakvog oblika ovrhe na plaći tako da istu provodi poslodavac. Odvjetnici stoga predlažu da se u tom smislu korigira sam Ovršni zakon. S njihove je strane taj prijedlog konkretiziran – uz još nekoliko važnih pitanja na koje HOK smatra da je važno ukazati tijekom ove faze u kojoj se obrađuju prijedlozi za Nacrt ovršnih promjena, te popraćen sa sljedećim argumentima.

U analizi ove problematike u prvom redu ističu da su poslodavci prema trenutnom uređenju u ulozi tijela koje izravno provodi ovrhu, što smatraju da je neprihvatljivo. Ovime dolazi do nepotrebnih rizika kako za poslodavca tako i za radnika, kažu, pa na kraju i za ovrhovoditelja, posebice u svjetlu da je nejasno tko kontrolira poslodavca, kao i kako utvrditi redoslijed naplate u takvim ovrhama. Sada se poslodavci izlažu riziku da oni budu odgovorni za tražbine radnika, kroz ovrhu na teret svog računa. Također, ovime se dovodi u pitanje i sustav ovrhe preko Fine, odnosno redoslijed naplate vjerovnika koji se nalaze u očevidniku s obzirom na vrijeme kada su predali na naplatu svoje ovrhe", stoji u dopisu HOK-a koji potpisuje novi predsjednik Josip Šurjak.

Time se daje poticaj Ministarstvu pravosuđa da odustane od rješenja koje tangira područje tzv. administrativnih zabrana, po pravnoj naravi javnobilježničkih isprava kojima dužnici daju suglasnost svojim vjerovnicima da se radi naplate tražbine zaplijeni dio plaće i isplati izravno vjerovniku kako je to i određeno u toj ispravi. Kako postoji razlika između provedbe ovrha na računima za što je zadužena Fina i provedbe ovrhe na plaći što rade poslodavci, novo rješenje bi prema mišljenju i financijskih stručnjaka trebalo ići u korist rasterećenja poslodavaca administriranja i troškova. Iako je ova ovršna novela s ciljem da se pokuša riješiti problem za najsiromašniju skupinu dužnika, prilika je, mnogi će reći, da se s poslodavaca skine teret koji dolazi kao posljedica odredbe da je dužnikov dužnik, ako ovaj ne ispuni obvezu, odgovoran za njegove obveze.

To je tzv. lanac dužnika ili lanac odgovornosti, koji dolazi do izražaja u situaciji ako poslodavac npr. ne isplati plaću, pa odgovora vjerovniku za to što je nije isplatio. No, ako se novim rješenjem ovrha na plaći zamijeni s ovrhom na računima, koju bi po mišljenju mnogih trebala provoditi Fina, sudeći po neslužbenim komentarima pojedinih sindikalaca, ni oni se neće tome protiviti, uz uvjet da se novo rješenje ne primjenjuje retroaktivno.  Zbog karaktera da administrativne zabrane imaju pravni učinak rješenja o ovrsi, a kako navode dane su sukladno volji dužnika-radnika, retroaktivna primjena eventualnog novog rješenja bila bi im na štetu, jer bi obuhvaćala sve primitke na računima, a ne samo redovni primitak iz rada.

To bi po njima značilo da bi izvan domašaja trajno ostale stare administrativne zabrane, izdane prije stupnja na snagu novog rješenja, odnosno kako iz tih krugova neki pojašnjavaju sporno bi bilo novo rješenje ako bi po njemu direktori mogli reći: "To mi više ne radimo".  S obzirom na nepoznanicu koliko se od blokirane i prezadužene populacije tiče samih radnika, na naš upit dobili smo odgovor od Financijske agencije da ne raspolažu podatkom o tome tko je od blokiranih građana u radnom odnosu, pa samim time ne mogu odgovoriti na pitanje koliko se otvorenih zaštićenih računa odnosi na fizičke osobe koje su u radnom odnosu. "Provođenje ovrhe na plaći ne odnosi se na provedbu ovrhe na novčanim sredstvima koju provodi Fina, već na ovrhu na plaći koju provodi poslodavac za svoje zaposlenike.

Slijedom navedenog, Fina ovrhu na plaći provodi isključivo kao poslodavac prema vlastitim zaposlenicima, a ne prema svim zaposlenicima/ovršenicima u RH. Stoga Fina nema informacije o eventualnim problemima u provedbi ovrhe na plaći ovršenika. Također, u Fini nisu zaprimljene reklamacije koje bi se odnosile na utvrđeno pogrešno postupanje poslodavca", iznose iz Fine. No, da je riječ o potencijalno velikom broju blokiranih dužnika koji su u radnom odnosu, tek djelomično može ukazivati podatak o generalno velikom broju zaštićenih računa građana.

Iako ih dio ima otvoreno dva ili više zaštićenih računa, ipak problem blokiranih u 7 i pol godina nabujao je za 90 puta, odnosno u prosjeku to je godišnji rast od 12 puta. Iz Fininih podataka je razvidno da su građani do 1. siječnja 2011. (do datuma do kojeg su banke provodile ovrhu na novčanim sredstvima poslovnih subjekata i građana) imali otvorenih 6.433 zaštićena računa, a nakon toga, od 1. siječnja 2011. do 30. lipnja 2018. (razdoblje kroz koje ovrhu provodi Fina) otvoreno je ukupno 573.818 zaštićenih računa, što je stanje 30. lipnja 2018. I taj je aspekt bitan za poslodavce koje i Fina i blokirani radnik o činjenici blokade i otvaranju posebnog računa moraju obavijestiti.