Nije trenutak za raspravu o radu trgovina nedjeljom, neka prvo prođe kriza koja slijedi s novim valom pandemije Covid-19, poručili poslodavci okupljeni u HUP-ovu Udrugu trgovine.

Dopisom su od ministra gospodarstva Tomislava Ćorića zatražili da odgodi pokrenute već pregovore s predstavnicima gospodarstvenika i sindikata oko koncepta izmjena zakona o trgovini.

Za trgovce okupljene u Hrvatskoj udruzi poslodavaca važnije je svu energiju sada usmjeriti u očuvanje poslovanja koje je poljuljano krizom, dok bi tu “točku” oko koje već desetljećima vlada prijepor trebalo u razmatranje i reguliranje staviti nakon što se stabiliziraju uvjeti i prevlada korona.

“Među nama poslodavcima nikada nije bilo suglasja oko ovog pitanja i vjerojatno će tako biti i dalje, no oko jednoga smo svi jednoglasni, a to je da u ovom momentu na raspravu o nedjelji ne treba gubiti energiju”, ističe Martin Evačić, direktor NTL-a i predsjednik HUP-ove Udruge trgovine.

Poslovanje trgovaca već je dovoljno izloženo neizvjesnostima, padu potrošnje, jer kupci su, kako kaže Evačić, sve oprezniji. Taj se udar ranije najviše osjetio kod trgovaca namještajem, tekstilom, elektrotehnikom, automobilima, ali i u prehrambenim proizvodima i kućanskim potrepštinama, dijelu trgovine koji je u prvom valu bio pošteđen, sada se osjeća pad.

U situaciji u kojoj se već stupilo u recesiju nametanje nove regulative i ograničavanje ekonomskih aktivnosti veliki trgovci vide sigurnim putom u daljnji pad gospodarstva i povećanje nezaposlenosti.

Dosadašnji argumenti trgovaca s koronom još više dobivaju na težini, jer je logika da će svaki odgovoran poslodavac koji se suočava sa smanjenjem prihoda posegnuti za rezanjem troškova i smanjiti među ostalim broj zaposlenih. Iz Ministarstva gospodarstva jučer još nisu iznosili stav oko HUP-ovog prijedloga, učinit će to, poručili su, danas.

Ministar Ćorić već je okupio i održao jedan sastanak Radne skupine za izradu prijedloga izmjena zakona o trgovini, u kojoj sudjeluju predstavnici sindikata, ali i Hrvatske gospodarske (HGK) i Hrvatske obrtničke komore (HOK).

Iako HUP u ovoj inicijativi nije tražio potporu gospodarske i obrtničke komore, na upit Poslovnog dnevnika iz HOK-a su odgovorili da podupiru HUP-ov prijedlog o odgodi izmjena zakona do okončanja koronakrize.

Dovoljno vremena

Iz HGK su, pak, skloniji drugoj opciji koju nudi HUP, za slučaj da se zakon ipak donese, a to je da se primjenu zakona odgodi za godinu dana.

“Ako se realiziraju očekivanja stručnjaka da će s cjepivom protiv koronavirusa u prvom dijelu iduće godine zaustaviti pandemija, nema razloga da se odgađa samo utvrđivanje zakona, jer po predviđenom hodogramu zakon niti ne bi bio donesen prije proljeća, a uvijek ostaje mogućnost, i to ne bi bio prvi slučaj, da se stupanje na snagu pomakne za određeno vrijeme”, pojašnjava predsjednik Udruženja trgovine HGK i predsjednik Upravnog odbora KTC-a iz Križevaca Ivica Katavić, poručujući da ima dovoljno vremena da se izradi novu regulativu neovisno o krizi i pandemiji.

Njegov osoban stav o radu nedjeljom dobro je poznat, jer je prvi od hrvatskih trgovaca u svom lancu uveo neradnu nedjelju. No, uvažava stav ostalih kolega koji imaju različite poglede i interese, s tim da su na razini HGK-ovog udruženja, kaže, zauzete pozicije i većinski prevladalo uvjerenje da je pitanje rada nedjeljom potrebno urediti.

Prijedlog koji je došao iz Vlade, da se omogući 14 radnih nedjelja, zadovoljavajući je za Katavića, jer ostavlja prostora trgovcima na obali da pokriju veću potražnju tijekom turističke sezone, a s druge strane i trgovcima u ostalim područjima da uštimaju nedjelje u svojim kalendarima prema svojim potrebama. Stav je HOK-a, pak, da je postojeće zakonsko uređenje u kojemu odluku o radu nedjeljom donose sami poslodavci zadovoljavajuće.

“Mišljenja smo da bi trebalo postrožiti i povećati inspekcijski nadzor kod ispunjavanja obaveza prema radnicima kako bi ih se maksimalno zaštitilo od iskorištavanja i omogućila sva prava koja imaju temeljem Zakona o radu i drugih provedbenih propisa”, ističu u HOK-u, izdvajajući kako je u budućem zakonu o trgovini posebno potrebno uzeti u obzir male obiteljske obrte i dopustiti im da sami odlučuju hoće li raditi nedjeljom, upravo zbog toga što je većini njih nedjelja dan kada ostvaruju najveći promet.

Strah od mogućih izuzetaka

Martin Evačić podsjeća i kako nedjelja nema jednaku važnost u prihodima u svim trgovinama, pa primjerice najviše donosi šoping centrima, koji tada ostvaruju oko 15 posto prihoda, dok supermarketi i minimarketi imaju nešto manje prihode, primjerice NTL-u oni sudjeluju s oko 6 do 7 posto.

Ono čega se trgovci pribojavaju jesu potencijalni izuzeci, kakvi su provlačeni u ranijim pokušajima uvođenja neradne nedjelje, a zbog kojih su prijedlozi na kraju i odlukama Ustavnog suda bili srušeni. Među poslodavcima koji nisu skloni ograničavanju rada ukazuju i na slučajeve Mađarske, te Poljske u kojima je zbog negativnih efekata zabrane promijenjen stav o neradnoj nedjelji.

No, izmjena zakona o trgovini jedno je od predizbornih obećanja premijera Andreja Plenkovića, koja je najavljena kao jedan od prvih propisa koje namjerava donijeti nakon formiranja Vlade, pa je jasno da će ovo pitanje imati dodatnu političku dimenziju.

Resorni ministar Tomislav Ćorić je, pak, prije početka rada Radne skupne za izmjenu ovog zakona najavio kako bi stajališta oko prijedloga sa sindikatima i gospodarstvenicima trebala biti usklađena prije 1. prosinca, kada je predvidio njegovo stavljanje u javnu raspravu.