Prema procjeni Hrvatske udruge poslodavaca ukupan broj stranih radnika do 2030. mogao bi dosegnuti 400-500 tisuća, uz pretpostavku rasta BDP-a od oko 2,5 posto kroz idućih sedam godina. To konkretno znači da će svaki četvrti radnik u Hrvatskoj biti stranac.

U prilog tom trendu govori i podatak da se broj radnih dozvola za strane radnike samo u protekle dvije godine udvostručio te da je lani u Hrvatskoj izdano između 170 i 180 tisuća radnih dozvola za strance, od toga u najvećem broju u djelatnostima graditeljstva, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i veza i trgovine. Kako bi pronašli odgovarajući kadar, poslodavci svoje pouzdane partnere traže u agencijama za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika, a takvih je u Hrvatskoj trenutačno registrirano preko 700.

Jedna od njih, ujedno među najvećima u sektoru poljoprivrede, je i TH Consulting iz Virovitice koja vodi cjelokupni proces zapošljavanja i dovođenja stranih radnika, daje širok raspon kandidata za velik broj djelatnosti i industrija, omogućuje zapošljavanje kvalificiranog i motiviranog kadra, pruža fleksibilnost i brzinu jer radnici već posjeduju dozvole za boravak i rad, olakšava proces zaposlenja bez komplicirane administracije, a ako ste već sami odabrali idealan kadar, pruža potporu u administraciji zapošljavanja.

Veliki interes za pilot projekt

Agencija TH Consulting, osnivača i direktora Ivana Suhaneka, aktivna je u području građevine, drvne industrije, brodogradnje i turizma, ali ipak radnu snagu većinom pronalaze za poslove u poljoprivredi, surađujući s partnerima iz Nepala, Indije, Bangladeša, Uzbekistana, Srbije i Kosova.

Od ostalih se izdvaja po tome što u procesu posredovanja ne brine samo o ispunjenju zahtjeva poslodavaca, nego i o tome da se strani radnici što bolje integriraju u društvo. Tako je u naselju Lozan kod Špišić Bukovice u Virovitičko-podravskoj županiji pokrenula besplatnu školu hrvatskoga jezika za strane radnike.

“Povratne informacije upućene agenciji TH Consulting od strane radnika, ali i povratne informacije koje dobivamo od učiteljice Josipe Reit su izvrsne, nastava se ne preskače, a poslodavci izlaze u susret prilagodbom smjena, kako bi omogućili svojim radnicima redovito pohađanje. Konkretno, i učiteljica je bila pozitivno iznenađena od početka, jer nije očekivala toliku dozu predznanja, primjerice poznavanja latinične abecede.

Neki od radnika već neko vrijeme žive i rade u Hrvatskoj, što znači da su usvojili osnove, a riječi koje se prve nauče su one vezane uz posao, primjerice radnici u poljoprivredi vrlo brzo nauče pojmove vezane uz voće, povrće i alat”, govori Suhanek te dodaje kako su strani radnici izrazito motivirani za učenje našeg jezika jer su svjesni da će poznavanje jezika olakšati njihovu svakodnevicu, odnosno privatan život, ali u jednakoj mjeri i poslovni, zbog lakšeg sporazumijevanja s poslodavcima i kolegama.

“Izgovor ide malo teže od razumijevanja, pogotovo kod riječi koje sadrže č, ć, đ, dž, poput ‘ćevapčići’, ali vjerujemo da će i to doći s vremenom. Nije lako biti stranac i ne razumjeti jezik u trgovini, kod liječnika, na nogometu… Učiteljica je i više nego zadovoljna visokom dozom motivacije, a za vrijeme predavanja se preskaču pauze. Vrlo često radnici imaju dodatnih pitanja vezanih za nepoznate riječi ili se usred predavanja pokrene rasprava o kulturološkim razlikama te se na taj način međusobno upoznaju’’, priča pokretač ideje.

Riječ je o pilot-projektu koji je krenuo prije mjesec dana i koji je ustupanjem prostora za edukaciju podržala i općina Špišić Bukovica na čelu s načelnikom Hrvojem Milerom.

Integracija i samostalnost

U 2023. najveći broj dozvola izdan je državljanima Bosne i Hercegovine (38.236), Srbije (24.028), Nepala (23.493), Indije (15.627), Sjeverne Makedonije (13.412) i Filipina (10.999). Samo u prva dva mjeseca ove godine MUP je izdao 43.299 dozvola, što je 46 posto više nego u istom razdoblju lani.

Na prvom mjestu su Nepalci, sa 7.038 dozvola, a slijede radnici iz BiH (6.039), Indije (3.496), Srbije (3.317), Filipina (2.936) i Bangladeša (2.272). Pritom treba imati na umu da nije riječ samo o dozvolama za nove radnike, već su među njima i produžene dozvole za ljude koji već rade u Hrvatskoj, kao i one izdane zbog promjene poslodavca.

“Jezik nije presudan, ali je važan dio za olakšavanje svakodnevnog života i rada pa je stoga naš cilj omogućiti stranim radnicima određenu dozu samostalnosti, kako bi se lakše uključili u svoje okruženje, objasnio je Suhanek i zaključio kako i poslodavci bolje reagiraju kad radnik vlada makar osnovama hrvatskoga jezika.

* Sadržaj omogućio TH Consulting