Hrvatski sabor jutros je zasjedanje nastavio objedinjenom raspravom o izmjenama Kaznenog zakona (KZ) koje, svaki u svom zakonskom tekstu, predlažu Vlada i Hrvatski laburisti.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić rekao je kako se, po Vladinom prijedlogu, posjedovanje droge za osobnu uporabu od 1. siječnja 2013. godine više neće smatrati kaznenim djelom, nego prekršajem.

Vlada na taj način, naglasio je, želi omogućiti učinkovitu borbu protiv stvarnog problema zlouporabe droga, odnosno protiv proizvođača i dilera, a ne da se, kao što je sada slučaj, represivni aparat najvećim dijelom usmjeri prema žrtvi koja drogu koristi za osobnu uporabu.

Posjedovanje droga za vlastite potrebe kažnjavalo bi se prekršajno, novčanom kaznom od 5000 do 20.000 kuna, a moći će se izreći i mjera obveznog liječenja ili rad za opće dobro, što će, istaknuo je ministar, značiti i bolji pristup države prema žrtvi, odnosno neće je se više stigmatizirati u društvu.

Zakonom nije propisana količina droge koja će se smatrati drogom za vlastitu uporabu, no posebno se pooštravaju kazne za dilanje droge oko škola, za što će se dilere moći kazniti s čak 15 godina zatvora.

U suprotnom smjeru, iz prekršajne u kaznenu sferu, prebacuje se organiziranje nedozvoljenih igara na sreću, koje je do sada bilo ograničeno na lančane igre. Problem ilegalnih igara na sreću, istaknuo je Miljenić, nije samo proračunski, nego i u tome što se uz njega veže čitav niz kriminalnih aktivnosti, protiv kojih se država treba učinkovitije boriti.

Zakon se usklađuje s Ugovorom sa Svetom Stolicom, pa će od obveze prijavljivanja počinjenog kaznenog djela uz odvjetnike biti izuzeti i ispovjednici.

Kaznena djela vezana uz seksualno iskorištavanje djece ubuduće će morati prijavljivati i članovi obitelji počinitelja, a zastarni rokovi za takva djela, umjesto od počinjenja, teći će od punoljetnosti žrtve.

Pooštravaju se i kazne u prometu, pa će se ugrožavanje brodskog prometa kažnjavati teže od obijesne vožnje na cesti, a proširuje se definicija kaznenog djela davanja mita, u koje ulaze i djela u kojima korist ostvari treća osoba.

Laburisti, pak, svojim zakonskim prijedlogom predviđaju kaznenu odgovornost za poslodavca koji u zakonom propisanom roku radniku ne dostavi obračun iznosa neisplaćene cijele ili dijela plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.

Zakonskoj odredbi, po kojoj bi takve kaznene odgovornosti bio oslobođen poslodavac koji plaću nije mogao isplatiti zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima ili nedostatka financijskih sredstava na svom računu, dodaje se uvjet da je poslodavac u zakonom propisanom roku radniku dostavio obračun iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine koji je bio dužan isplatiti.

"Kada tim istim ljudima treba naplatiti neplaćanje struje, televizijske pretplate ili kazne za parkiranje onda se to može učiniti izravno, bez problema, a kada oni trebaju naplatiti svoje plaće nailaze na prepreke", poručio je predsjednik laburističkog kluba Dragutin Lesar.

Iznio je podatke po kojima je u Hrvatskoj u ovom trenutku blokirane račune ima 38.676 poduzeća koja zapošljavaju 41.336 radnika, što ukazuje na velik broj poduzeća koja uopće nemaju zaposlenih.

O izmjenama Kaznenog zakona raspravljaju saborski klubovi.