Posao oko prodaje američkih zrakoplova F-16 Barak Hrvatskoj propao je, potvrđeno je u četvrtak u Zagrebu nakon neočekivano dugog sastanka u Ministarstvu obrane između hrvatske i izraelske strane koje su potvrdile da nema nikakve odgovornosti na Zagrebu za neuspjeh tog posla.

Izrael je službeno izvijestio hrvatsko ministarstvo obrane da ne može dobiti odobrenje Sjedinjenih Država za isporuku zrakoplova F-16 Barak Hrvatskoj, rekao je hrvatski ministar obrane Damir Krstičević na konferenciji za novinare nakon sastanka. 

Nakon razgovora s izraelskim kolegama "mogu vas izvijestiti da je Država Izrael službeno izvijestila ministarstvo obrane da, suprotno preuzetoj odgovornosti, ne može ishoditi odgovarajuće odobrenje SAD-a za isporuku izraelskih aviona F-16 Barak Hrvatskoj", kazao je ministar Krstičević.

"Obzirom na tu činjenicu ministarstvo će predložiti vladi donošenje odgovarajućih odluka", poručio je ministar i dodao kako nije potpisan nikakav sporazum između dvije države i da nema financijske štete za Zagreb. 

Višečlano izraelsko izaslanstvo predvođeno generalnim direktorom ministarstva obrane Udijem Adamom u MORH je stiglo u 12,30 sati, a iako je konferencija za medije sa zaključcima sastanka bila prvotno najavljena za 16 sati, onda se održala tek u 18,30 sati. Novinari su bili zamoljeni da ostave svoje mobitele izvan konferencijske dvorane, te su bili zabranjeni bilo kakvi izravni prijenosi uživo, a nisu omogućena ni novinarska pitanja. 

Krstičević je u obraćanju medijima naglasio da je Hrvatska "sve napravila ispravno" i da za "ovu neočekivanu komplikaciju" nema nikakve odgovornosti s hrvatske strane, niti je Zagreb mogao utjecati na nju. 

"Postavili smo sva prava pitanja i dobili odgovarajuća jamstva", kazao je i dodao kako je Hrvatska taj "složen" proces od "početka do kraja vodila sustavno i odgovorno, vodeći se isključivo hrvatskim nacionalnim interesima". 

Generalni direktor izraelskog ministarstva koji je predvodio izaslanstvo te države Zagrebu, na konferenciji za novinare također je potvrdio da odgovornost nije na Zagrebu.

Rekao je kako su Hrvatska i Izrael "kroz čitav projekt bili u otvorenom i profesionalnom dijalogu", da je Hrvatska pokazala profesionalizam i "ispravnu prosudbu na svakom koraku procesa" te da "nije mogla utjecati na ovaj ishod", zbog čega ne može biti odgovorna za njega. 

"Nažalost, uvjeti nisu bili spremni i nismo bili u mogućnosti osigurati odgovarajući TPT i provesti projekt zbog nepredviđenih okolnosti izvan naše kontrole", rekao je Adam, referirajući se na postupak odobravanja prijenosa američke tehnologije trećoj strani (Third Party Transfer).

Krstičević  je istaknuo i da je hrvatsko ministarstvo i dalje otvoreno za suradnju i razvoj odnosa s ministarstvom obrane "partnerske Države Izrael", kao i da Hrvatska i dalje ima političku volju održavanja sposobnosti vojnog zrakoplovstva razvijenog tijekom Domovinskog rata. 

"Uvjeren sam da će ova vlada to znati i realizirati", zaključio je.

Adam je poručio i kako će raditi na daljnjem produbljivanju odnosa između dvaju ministarstva. 

Hrvatska je za 2,9 milijardi kuna trebala kupiti 12 rabljenih zrakoplova F- 16 Barak, odnosno modificiranih izraelskih verzija izvorno američkih zrakoplova. 

Američka strana, međutim, pristala bi na transfer trećoj strani samo "ogoljenih" zrakoplova iz kojih bi bile uklonjene sve izraelske nadogradnje. 

Hrvatska na to nije htjela pristati i dala je do 11. siječnja rok Izraelcima da se izjasne o tome mogu li ispoštivati ugovor onako kako je potpisan. 

Izrael je stoga u četvrtak, dan prije isteka roka, službeno izvijestio MORH da ne može dobiti takvo odobrenje.

Hrvatska je izraelsku ponudu izabrala na natječaju na kojem su još konkurirali SAD, Švedska, Grčka i Južna Koreja.