Solinska tvrtka AD Plastik nagrađena je Zlatnim ključem za najboljeg velikog izvoznika u 2019. godini na tradicionalnoj konferenciji Hrvatskih izvoznika koja se s nekoliko mjeseci odgode zbog korna krize u utorak održala u Zagrebu. Prvi među najvećim izvoznicima, AD Plastik ostvario je rekordnih 1,54 milijarde kuna prihoda i 102 milijuna kuna neto dobiti uz ugovorenih 215 milijuna eura novih poslova. Predsjednik Uprave Marinko Došen zahvalio je na nagradi rekavši da je ona posljedica predanog rada zaposlenika te ulaganja u rast i razvoj kompanije.

“Prošla je godina bila jedna od najuspješnijih u povijesti. Ova godina će nas usporiti, nikako ne zaustaviti, važno je reći da sada imamo 50 projekata na kojima radimo”, rekao je Došen.

Vodnjanski Infobip, najveća domaća IT kompanija sa 602 milijuna eura prihoda u 2019. koja izvozi 96 posto svojih usluga, ponio je nagradu za najboljeg srednjeg izvoznika, dok je među malim i mikro izvoznicima u prošloj godini nagrađena tvrtka Jadran-tuna koja je 90 posto uzgoja tune prošle godine izvezla na japansko sushi i sashimi tržište.

Pliva Hrvatska, najveća domaća farmaceutska kompanija, ponijela je priznanje za najinovativnijeg izvoznika u 2019., kao i najboljeg izvoznika na tržište SAD-a. Pliva zapošljava 2400 djelatnika, a u 2019. ostvarila je 4,8 milijardi kuna prihoda i gotovo milijardu kuna dobiti.

Za izvoz na tradicionalno najveće, talijansko tržište, u konkurenciji Brodograđevne industrije Split i Rockwoola Adriatic laureatom je proglašen Adrisov Cromaris, tvrtka koja 84 posto godišnje proizvodnje ribe izveze, ponajviše u susjednu Italije.

Sve se poremetilo

A kako bi popis nagrađenih mogao izgledati na idućoj dodjeli, nemoguće je predvidjeti, jer je korona kriza je poremetila uhodane načine poslovanja, posebice u međunarodnoj trgovini, te je za sve poduzetnika, a posebno izvoznike, vrlo izazovno poslovati u novonastaloj situaciji, rečeno je na 15. konvenciji.

Darinko Bago, predsjednik HIZ-a, pohvalio je ovom prigodom hrvatsku Vladu da je učinila tijekom pandemije vjerojatno najviše što se može, a posebno je istaknuo socijalnu osjetljivost – pomoć tvrtkama za održavanje zaposlenosti.

“Korona je temeljna promjena koja mijenja sve principe i uhodane mehanizme poslovanja i življenja. Iako je bilo prigovora na labavljenje epidemioloških mjera oko turističke sezone, to je Vlada dobro napravila jer je to bilo nužno i ovaj sektor ima velik utjecaj na nacionalno gospodarstvo”, kazao je Bago koji je dodao da im je Fina ove godine donirala financijske rezultate tvrtki, a koje HIZ inače kupuje od njih. To je, pojašnjava, napraljeno zato što je i HIZ ove godine ukinuo članarine za svoje članice. Bago se osvrnuo i na neke globalne gospodarske trendove koji itekako imaju utjecaj i na Hrvatsku.

“BDP u svijetu raste puno više od rasta izvoza što znači da se neke države zatvaraju. Ako se pogleda struktura hrvatskog uvoza i izvora onda se vidi kontinuirani rast deficita koji je lani dosegnuo 70 milijardi kuna. Taj deficit prvenstveno dolazi od uvoza roba i usluga iz zemalja Europske unije. Pozitivni smo samo sa zemljama CEFTA-e. Suficit, osim u turizmu, imamo još u samo dva sektora, značajniji u drvo prerađivačkoj industriji. No pozitivno je da je trend da mjerenju vrijednosti izvoza po toni vidimo konstanti rast dodane vrijednosti izvoza, lani za 16 posto”, kaže Bago. Dodaje da u Hrvatskoj imamo oko 136 tisuća tvrtki, a samo 20 tisuća njih su izvoznici ili 15 posto ukupnog broja.

EU novcem do samodostatnosti

“Iako čine samo 15 posto tvrtki, one zapošljavaju 25 posto ukupne radne snage, a u industriji 51 posto. Isto tako akumuliraju 67 posto ukupnih investicija te 66 posto prihoda od prodaje”, navodi Bago. Premijer Andrej Plenković istaknuo je važnost izvoznika za hrvatsko gospodarstvo te najavio da će se raditi na povećanju udjela od svega 15% domaćih tvrtki koje trenutno djeluju na međunarodnom tržištu. Plenković je istaknuo da će Vlada i dalje pružati pomoć tvrtkama koje su zbog korona krize u problemima, a da je dosadašnji model pomoći bio uspješan, kaže, pokazuje i činjenica da trenutno imamo “samo” 16 tisuća manje zaposlenih nego što je to bilo u veljači prije korona krize.

Premijer je kazao da je prioritet Vlade da Hrvatska bude samodostatna u ključnim gospodarskim granama, poput energetike i proizvodnje hrane, a koji su se pokazali najosjetljivijima tijekom zatvaranja u korona krizi. Očekuje da će u tome pomoći i 22 milijarde eura iz EU u narednih sedam godina. Ponovio je i svoje ranije planove o 100 tisuća novih radnih mjesta tijekom četiri godina mandata ove vlade, rastu poljoprivredne proizvodnje za 30% te rastu ulaganja u istraživanje i razvoj s postojećih jedan posto na 1,4 i u konačnici 2,5% BDP-a.