Turizam je jedan od sektora globalnoga gospodarstva koji je u najvećoj mjeri na svojoj koži osjetio snažan rast peer-to-peer (P2P) ekonomije, razmjene dobara izravno od pružatelja do korisnika.

Rast platformi poput Aibnba i Ubera znatno je utjecao na prodaju i korištenje usluga u industriji putovanja u cijelom svijetu. Posljedično, tradicionalni igrači postali su svjesni suvremenih trendova u turizmu, od personaliziranog pristupa putnicima do rasta utjecaja društvenih mreža i mobilnih aplikacija na nove generacije putnika, koji su omogućili rast tzv. sharing ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu.

O zaokretu koji je mnoge na tržištu zatekao nespremne razgovarali smo s dr. Pantazisom Pastrasom, analitičarom grčke agencije za marketing destinacija Toposophy te konzultantom za obiteljski smještaj, koji je sudjelovao na Forumu obiteljskog smještaja koji se u organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) održao u ponedjeljak u Poreču.

Koji su segmenti turizma posebno zahvaćeni novim trendom sharing ekonomije?
Iz P2P platforme razvio se širok portfelj usluga i proizvoda u turizmu, od smještaja do prijevoza te usluga turističkog vođenja, no najžešća rasprava vodi se oko kratkoročnog najma privatnog smještaja. Hotelski sektor diljem Europe vrlo je angažiran u definiranju dvojbi i izazova nove prakse koja im utječe na biznis.

Predstavljaju li igrači poput Airbnba, Bla Bla Cara, Ubera nelojalnu konkurenciju?
Tradicionalni igrači plaćaju kazne ako krše pravila poslovanja ili ako nemaju potrebnu dokumentaciju za rad, za razliku od brojnih operatera koji posluju na platformi sharing ekonomije i ne plaćaju poreze te ne moraju imati brojne dozvole i certifikate. Ključno je razviti mehanizme odgovornosti za navedene pružatelje usluga.

Postoje li procjene koliko novca gubi grčki proračun od rasta sharing ekonomije u turizmu?
U teškim vremenima za grčku ekonomiju aktivnost P2P platformi često se povezivala s razvojem sive ekonomije u grčkom turizmu. Tema je osjetljiva i izazvala je pažnju vladinih tijela. Izvješće agencije Toposophy za prošlu godinu pokazalo je da iznajmljivanje privatnog smještaja preko različitih portala direktno konkurira hotelskom smještaju u popularnim destinacijama poput Atene i Krete. U Grčkoj se preko navedene platforme iznajmljuje oko 25 tisuća smještajnih kapaciteta, a grčka komora hotelijera procjenjuje da proračun time gubi oko 1,5 milijarde eura prihoda godišnje. Vlasti se moraju početi baviti tim pitanjima.

Kako se vlade konkretno mogu baviti time, mogu li zabrane biti rješenje?
Kad je Grčka posrijedi, pred vladom je izazov kako pružiti mogućnost (samo)zapošljavanja svim građanima koji su žrtve krize, a da se istodobno ne ugrozi poslovanje privatnog sektora koji puni proračun plaćajući poreze.

Je li tradicionalni turistički sektor previše reguliran i kako ta dva konkurenta mogu poslovati na istom tržištu? Što je s kvalitetom usluge i sigurnošću?
Ne bi bilo razumno od domaćina obiteljskog smještaja koji praktički živi u objektu koji iznajmljuje tražiti da udovoljava svim uvjetima koje moraju ispuniti hoteli i resorti. Tu se mora potražiti konsenzus. Nužno je zajamčiti sigurnost i kvalitetu. Reputacija koja se temelji isključivo na ocjenama korisnika ne može u potpunosti zamijeniti jamstvo za prava potrošača koja se temelji na zakonima.

Kako na nove poslovne modele u turizmu utječu navike novih putnika, milenijska generacija turista?
Sklonost mlađih da odabiru poslovne modele koji se temelje na brzoj dostupnosti rezultirala je tranzicijom iz interneta stvari na internet svega, što je omogućio i razvoj tehnologija, društvenih mreža, mobilnih aplikacija…Izmijenila se i percepcija putnika. 

Uče od Airbnba

Mogu li hoteli i taksi kompanije imati nekih koristi iz navedene platforme, mogu li hoteli učiti od Airbnba?

Naravno, treba reći da su ideje sharing ekonomije neke hotelske lance, poput Hiltona, Starwooda i Hyatta, već navele na uvođenje inovativnih rješenja u poslovanje. Svi tradicionalni igrači moraju uzeti u obzir i nove potrebe turista i uvoditi nove alate u svoje poslovanje i odnose s korisnicima.